Oko trećine svjetske proizvodnje gnojiva dolazi iz područja Perzijskog zaljeva, pa rat i napetosti na Bliskom istoku izravno prijete globalnoj sigurnosti hrane. Svaki poremećaj u plovidbi kroz tjesnac Hormuz, ključnu rutu za energente i robu, odmah se prelijeva na opskrbu gnojivima i cijene hrane diljem svijeta.
Strateška važnost Perzijskog zaljeva
Stabilnost država u zaljevskom području presudna je za poljoprivredu od Europe do Azije i Afrike. Gnojivo nije luksuz, nego temelj moderne proizvodnje hrane. Kada se isporuke iz zaljeva usporavaju ili zaustavljaju, poljoprivrednici diljem svijeta suočavaju se s manjkom, rastom troškova i rizikom smanjenih prinosa. To posebno pogađa siromašnije zemlje koje ovise o uvozu i nemaju vlastitu proizvodnju gnojiva.
Napetosti oko tjesnaca Hormuz, koji se povremeno zatvara i otvara, stvaraju nesigurnost na tržištima. Brodari i trgovci uračunavaju taj rizik u cijenu, a krajnji rezultat su skuplje sirovine i skuplja hrana. U takvim okolnostima jasno se vidi koliko je opasno kada svijet ovisi o jednoj regiji za tako ključnu robu.
Lančana reakcija na globalnu prehranu
Svaki ozbiljniji poremećaj u izvozu gnojiva iz Perzijskog zaljeva može pokrenuti lančanu reakciju: od nestašica na tržištu, preko poskupljenja, do smanjenja upotrebe gnojiva na poljima. Manje gnojiva znači slabije prinose, a slabiji prinosi znače više cijene hrane i veći rizik od društvenih napetosti u osjetljivim državama.
Dok se vode rasprave o geopolitičkim igrama u regiji, često se zanemaruje da će račun na kraju platiti obični građani – kroz skuplji kruh, skuplje povrće i veći pritisak na državne proračune. Umjesto kratkovidnih poteza potrebna je dugoročna strategija diverzifikacije izvora gnojiva i ozbiljno jačanje domaće proizvodnje gdje god je to moguće.
