Deseci tisuća građana okupili su se na Trgu bana Jelačića tražeći veće plaće i mirovine, pravedniju raspodjelu dobiti, niže cijene hrane, pristupačnije stanovanje i društvo bez korupcije. Istodobno, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih poručuje da za takav prosvjed „ne vidi razlog“ jer su, prema njihovim podacima, plaće u obrazovanju od 2016. porasle za više od 100 posto.
Vlada se hvali brojkama, ulice pokazuju nepovjerenje
U priopćenju Ministarstva naglašava se da je u posljednjih deset godina znatno unaprijeđen materijalni i nematerijalni status zaposlenih u obrazovanju te da „nijedna Vlada nije napravila ni približno toliko za materijalni status učitelja kao ova“.
Tijekom 2025. osnovica za obračun plaća povećana je u dva navrata, ukupno za šest posto, a u 2026. očekuje se dodatno povećanje od tri posto. Ministarstvo podsjeća i da su plaće rasle i u vrijeme pada BDP-a za više od osam posto, kada su zaposlenicima u obrazovanju povećane za dva posto.
Ističu da je kumulativna inflacija od 2019. do siječnja 2025. iznosila 28,1 posto, dok su plaće učitelja u istom razdoblju porasle za 67 posto, što se predstavlja kao dokaz da je rast plaća bio znatan unatoč inflaciji. Sva materijalna prava iz granskih kolektivnih ugovora – božićnica, regres, uskrsnica – ostala su na snazi, a zaposlenici u obrazovanju i znanosti izuzeti su od ocjenjivanja na zahtjev sindikata.
Prosvjednici traže više od statistike
Unatoč tim brojkama, prosvjed „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine“, koji su organizirale središnjice SSSH, NHS, MHS i Sindikat umirovljenika Hrvatske, okupio je više desetaka tisuća građana, studenata, radnika i umirovljenika. Njihovi zahtjevi jasno pokazuju da službene statistike ne uvjeravaju ljude koji svakodnevno osjećaju rast cijena i teškoće pri rješavanju stambenog pitanja.
Ministarstvo zaključuje da „ne vidi razlog za sindikalne akcije“ jer, kako tvrdi, sa sindikatima surađuje ozbiljno i transparentno, a povećanje plaća od više od 100 posto od 2016. navodi kao glavni argument. No sama činjenica da je središnji trg Zagreba ispunjen nezadovoljnim građanima pokazuje dubok jaz između službenog optimizma i stvarnog osjećaja životnog standarda u društvu.
Prema podacima Ministarstva, prosječna neto plaća učitelja u osnovnim školama u veljači 2026. kretala se od 1589 do 2279 eura, u srednjim školama od 1720 do 2376 eura, dok je na javnim visokim učilištima plaća redovitog profesora iznosila 2926 eura, odnosno 3373 eura za redovitog profesora u trajnom izboru. Jesu li te brojke dovoljne da zaustave daljnje prosvjede, pokazat će vrijeme.
