Tisuće građana, radnika i umirovljenika danas su ispunile središte Zagreba na prosvjedu pod nazivom “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine“, koji su organizirali SSSH, NHS, Matica hrvatskih sindikata i Sindikat umirovljenika Hrvatske. Ključne poruke bile su jasne: traže se veće plaće, dostojanstvene mirovine i pravednija raspodjela dobiti, uz oštre optužbe na račun poslodavaca i vlasti.
Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel na Trgu bana Jelačića otvoreno je prozvao privatni sektor zbog, kako tvrdi, rekordnih profita uz istodobno niske plaće. “Kako su privatnici ostvarili toliku dobit? Lažu, lažu da nemaju novca”, poručio je okupljenima, dok je masa uzvraćala povicima protiv poslodavaca i zvižducima protiv korupcije.
Rekordna dobit privatnika, radnici na minimalcu
Sindikati upozoravaju da je u razdoblju od 2015. do 2024. neto dobit poduzetnika porasla za čak 336 posto, dok su prosječne plaće radnika kod tih istih poslodavaca porasle 72 posto. U privatnom sektoru, prema njihovim podacima, dvije trećine od oko 1,12 milijuna zaposlenih primaju minimalnu plaću ili tek nešto više od toga.
Novosel je istaknuo da novca ima, ali da ostaje u džepovima vlasnika i kroz sivu ekonomiju te neoporezive dodatke. Njihovi glavni zahtjevi su: minimalna plaća od 1100 eura neto, prosječna plaća od 2200 eura neto te prosječna mirovina od 1100 eura neto. Posebno su naglasili položaj umirovljenika – čak 750.000 njih ima mirovinu ispod praga siromaštva od 617 eura.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Višnja Stanišić prosvjed je nazvala “prosvjedom istine” i poručila da su današnji studenti sutrašnji radnici, a prekosutra umirovljenici, te da sustav mora omogućiti dostojanstvenu starost onima koji su desetljećima radili za ovu državu.
Poslodavci uzvraćaju: neka sindikati otvore firme
S druge strane, čuju se i oštri odgovori iz poduzetničkih krugova. Boris Podobnik iz udruge Glas poduzetnika poručio je da bi sindikalni čelnici trebali sami otvoriti tvrtke i isplaćivati neto plaće od 2000 eura, pa vidjeti koliko bi dugo izdržali na tržištu. Upozorio je na visoke poreze, birokraciju, izmišljena bolovanja i globalnu konkurenciju, osobito radnika u zemljama poput Bangladeša, kao realne granice rasta plaća.
Podobnik smatra da bi se sindikati trebali snažnije usmjeriti na borbu protiv korupcije, prevelike države i sporih dozvola, jer upravo to guši gospodarstvo i mogućnost povećanja primanja. Njegov stav ilustrira dubok jaz između sindikalne slike o “pohlepi poslodavaca” i poduzetničkog pogleda na opterećujuće okruženje u kojem se posluje.
Na prosvjedu su govorili i predstavnici učitelja, javnih službi te Europske konfederacije sindikata, naglašavajući rast inflacije od 28 posto u pet godina, poskupljenje hrane za 47 posto i stambenog prostora za više od 60 posto. Poruka s ulica Zagreba danas je bila jednostavna: rad mora vrijediti više, a građani traže da se oštri statistički porasti dobiti napokon osjete i u njihovim novčanicima.
