Vlada je za ponedjeljak najavila odluku o novim, nižim cijenama goriva – od eurosupera i dizela do plavog dizela i ukapljenog naftnog plina, i za spremnike i za boce. Premijer Andrej Plenković poručuje da će doći do smanjenja cijena, što predstavlja kratkoročno olakšanje za građane i gospodarstvo, ali ne rješava dubinske probleme skupe države i visokog poreznog opterećenja.
Ovisnost o burzama, a ne o promišljenoj politici
Plenković otvoreno priznaje da je sve vezano uz stanje na svjetskim tržištima: ako Hormuški tjesnac ostane otvoren i primirje potraje, burze bi, kaže, trebale reagirati daljnjim snižavanjem cijena nafte i derivata. Drugim riječima, Vlada se ponosi odlukama koje u velikoj mjeri ovise o globalnim okolnostima, a ne o vlastitoj dugoročnoj energetskoj strategiji.
Takav pristup pokazuje koliko je hrvatska energetska politika krhka i ovisna o vanjskim čimbenicima. Umjesto da se sustavno smanjuje porezno i parafiskalno opterećenje goriva, građanima se povremeno servira „dobra vijest“ kad burze nakratko krenu u povoljnijem smjeru.
Kratkoročno olakšanje, dugoročna neizvjesnost
Premijer tvrdi da će niže cijene biti „sjajne“ za gospodarstvo, rast aktivnosti, sigurnost opskrbe i smanjenje inflatornih pritisaka. No bez ozbiljnog rezanja državne potrošnje i rasterećenja realnog sektora, takvi učinci ostat će ograničeni i privremeni.
Građani i poduzetnici trebaju stabilno i predvidivo okruženje, a ne povremene korekcije koje ovise o geopolitičkim napetostima daleko od Hrvatske. Najavljeno pojeftinjenje goriva svakako je dobrodošlo, ali istodobno podsjeća koliko je hrvatska ekonomska politika više promatrač nego kreator vlastite sudbine.
