Donald Trump je u veljači naložio američkim agencijama da počnu objavljivati vladine dosjee o NLO-ima i mogućem izvanzemaljskom životu. Unatoč velikim očekivanjima javnosti, sam je priznao da u tim materijalima nije vidio dokaze o postojanju izvanzemaljaca.
Odluka o otvaranju arhiva donesena je zbog, kako je naglašeno, snažnog javnog interesa. U vremenu kada institucije gube povjerenje građana, zahtjev za većom transparentnošću teško je ignorirati, osobito u pitanjima koja desetljećima prate glasine i teorije zavjere.
Obamina izjava i Trumpova reakcija
Trumpova naredba uslijedila je nakon što je optužio Baracka Obamu za nepropisno dijeljenje povjerljivih informacija. Obama je u jednom podcastu izjavio da su „izvanzemaljci stvarni“, što je izazvalo medijsku buru. Kasnije je pojasnio da tijekom svog predsjedničkog mandata nije vidio nikakve dokaze o kontaktu s izvanzemaljcima, ali je istaknuo da je statistička vjerojatnost života negdje u svemiru visoka.
Trump je, s druge strane, zauzeo oprezniji stav. Iako je pokrenuo reviziju i objavu dosjea, jasno je rekao da ni on nije vidio dokaze o izvanzemaljcima te da i dalje nije siguran da uopće postoje. Time je, unatoč političkim napetostima s prethodnikom, zadržao razinu suzdržanosti koju se rijetko viđa u raspravama o toj temi.
Između znanosti, tajnih službi i javnosti
Rasprava o NLO-ima u Sjedinjenim Državama već desetljećima oscilira između znanstvenog pristupa i senzacionalizma. Otvaranje dosjea može smanjiti prostor za divlje špekulacije, ali i pokazati koliko je državna birokracija sklona tajnovitosti čak i kada nema čvrstih dokaza ni u jednom smjeru.
Za sada je poruka jasna: unatoč „zanimljivim“ dokumentima i velikom interesu javnosti, ni Trump ni Obama nisu potvrdili postojanje izvanzemaljaca. Ostaje tek pitanje hoće li daljnja objava materijala donijeti stvarne odgovore ili samo još jednom pokazati koliko je lako stvarati mitove ondje gdje nedostaje jasnih činjenica.
