Sjedinjene Američke Države pokrenule su pomorsku blokadu Irana kako bi zaustavile izvoz iranskih petrokemikalija kroz Tjesnac Hormuz. Cilj je oduzeti Teheranu ključne prihode, dok istodobno prekid vatre pretvara rat u nadmetanje dviju blokada, s globalnim gospodarstvom uhvaćenim između njih.
Prema riječima umirovljenog američkog kontraadmirala Marka Montgomeryja, američka vojska ima sve potrebne kapacitete za takvu operaciju, a ona se smatra manje rizičnom od ranije razmatranih opcija, poput prisilnog probijanja iranske blokade ili vojnih konvoja kroz uski tjesnac.
Kako izgleda američka blokada
Američki ratni brodovi mogu ostati daleko od iranske obale, u vodama Omanskog zaljeva, pratiti brodove koji izlaze iz iranskih luka i po potrebi ih zaustavljati. Na raspolaganju su im specijalne postrojbe, helikopteri i brzi čamci, a ranije blokade Venezuele i Kube pokazale su da je takav model izvediv i daleko od obale ciljne države.
Zapovjedništvo Centcoma poručuje da će se blokada provoditi nepristrano protiv brodova svih država koji ulaze u iranske luke ili iz njih izlaze, dok se plovila koja koriste druge luke u regiji ne bi trebala zaustavljati. Humanitarni teret bit će dopušten, ali uz mogućnost inspekcije.
Može li Iran izdržati pritisak
Od početka rata Iran nastavio je izvoziti vlastite energente, istodobno ograničavajući izvoz drugih zaljevskih država. Uspješna američka blokada mogla bi prekinuti taj tok i dodatno oslabiti iransko gospodarstvo, no Teheran je već pokazao znatnu otpornost.
Bivši američki izaslanik za humanitarna pitanja na Bliskom istoku, David Satterfield, smatra da iransko vodstvo vjeruje kako može podnijeti više boli i dulje od svojih protivnika, računajući da će rast cijena nafte natjerati zaljevske države da pritisnu Washington da ponovno otvori tjesnac.
Pomorski analitičari prate mali broj brodova koji još prolaze kroz Tjesnac Hormuz. Zabilježeni su nagli zaokreti i val plovidbe neposredno nakon najave blokade, dok je sada promet znatno smanjen. Istodobno se spominje uloga Kine u poticanju Irana na diplomatske razgovore u Islamabadu, pri čemu Peking, kao najveći uvoznik iranske nafte, teško može dugo tolerirati prekid opskrbe.
Potez predsjednika Donalda Trumpa ostaje velika geopolitička kocka čije bi se posljedice na tržišta i sigurnost plovidbe mogle osjetiti vrlo brzo.
