Predsjednik Južne Koreje Lee Jae Myung izazvao je diplomatsku napetost s Izraelom nakon što je na X-u podijelio videozapis iz 2024. na kojem se vide izraelski vojnici kako guraju tijela s krova zgrade na okupiranoj Zapadnoj obali. Njegov komentar, u kojem ratna ubojstva dovodi u vezu s Holokaustom i seksualnim ropstvom Korejki pod japanskom kolonijalnom vlašću, izazvao je oštru osudu izraelskoga Ministarstva vanjskih poslova.
Lee je u objavi poručio da „nema razlike“ između takvih ratnih zločina, Holokausta i sustavnog seksualnog ropstva žena u razdoblju od 1910. do 1945., te je pozvao da se provjeri istinitost snimke i poduzmu mjere.
Reakcija Izraela i spor oko snimke
Izraelsko ministarstvo njegove je riječi nazvalo „neprihvatljivima“ i optužilo ga za trivijalizaciju masakra nad Židovima uoči Dana sjećanja na Holokaust u Izraelu. U objavi je navedeno da je riječ o „ispranoj staroj priči“ iz 2024. i „lažnom prikazu“, kao da je riječ o aktualnom događaju.
Ministarstvo je istaknulo da se incident dogodio tijekom operacije u kojoj su izraelski vojnici bili izloženi „izravnoj i neposrednoj prijetnji“ te da je slučaj već ranije istražen. Istodobno je poručilo predsjedniku: „Uvijek je bolje provjeriti prije objave.“
Lee je potom pojasnio da je riječ o stvarnom događaju iz rujna 2024., koji su, kako je naglasio, osudile i Sjedinjene Države. Istaknuo je da se međunarodno humanitarno pravo mora poštovati „u svim okolnostima“ i da je ljudsko dostojanstvo „najviša vrijednost“.
Šira rasprava o ljudskim pravima i ratu
Prema ranijem izvještavanju, stanovnici mjesta Qabatya blizu Jenina snimili su izraelske vojnike kako bacaju, čini se, beživotna tijela s krova 19. rujna 2024., tijekom operacije u kojoj je IDF objavio da je ubio četvoricu militanata. Izraelska vojska tada je incident opisala kao „ozbiljan“ i nespojiv s vrijednostima IDF-a te najavila preispitivanje postupanja.
U pozadini slučaja stoji rastuća međunarodna kritika izraelskoga rata u Pojasu Gaze i napada na Libanon, pri čemu su europske države osobito glasne. Istup čelnika iz Istočne Azije poput Leeja ipak je neuobičajen, jer je Južna Koreja dosad održavala dobre odnose s Izraelom.
Unatoč kritikama, Lee je nastavio isticati univerzalna ljudska prava, poručivši da je „razočaravajuće“ što se ne razmatraju patnje ljudi pogođenih „anti-ljudskim i anti-međunarodnim“ djelovanjem. Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje pokušalo je ublažiti spor, navodeći da su Leejeve izjave izraz njegovih uvjerenja o univerzalnim pravima, a ne stav o konkretnom slučaju, te je ponovno izrazilo duboku sućut žrtvama Holokausta.
Lee je u novoj objavi naglasio da se suverenitet država i univerzalna ljudska prava moraju poštovati, da se agresivni rat mora odbaciti te je zaključio: „Poštovanje se stječe poštovanjem.“
