Ekonomist Neven Vidaković upozorava da aktualni oružani sukob u Iranu u stvarnosti nije sukob s tom državom, nego prije svega sukob čije ekonomske posljedice najteže pogađaju Europu. Ističe da se kroz kretanja na financijskim tržištima jasno vidi tko trpi najveću štetu, a tko od krize profitira.
Podsjetio je na svoja ranija predviđanja završetka sukoba, koja je temeljio na pokazateljima poput pada burzi, kretanja prinosa na dugoročne državne obveznice i cijene barela nafte. Kako kaže, tri od četiri ključna pokazatelja ostvarila su se, što smatra potvrdom svoje analize.
Financijska tržišta kao signal sukoba
Vidaković navodi da su pad burzi od oko 10 posto, rast prinosa na američku 30-godišnju obveznicu na oko pet posto te na njemačku na oko tri posto, uz kretanje cijene nafte, jasan signal dubokih poremećaja. Ti se negativni trendovi, naglašava, s financijskih tržišta prelijevaju u realno gospodarstvo.
U tom kontekstu spominje i političku dimenziju u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema njegovu tumačenju, predsjednik Donald Trump, koji za šest mjeseci izlazi na izbore za Kongres, ne želi da se takvi šokovi odraze na američko gospodarstvo. Zbog toga je, slikovito kaže, „proglasio egal u gostima“, pri čemu „svi su pobijedili, osim što je Europa izgubila“.
Europa kao glavni gubitnik
Analizirajući raspodjelu ekonomskih posljedica, Vidaković tvrdi da je Europa najveći gubitnik. Prema njegovim riječima, upravo se u europskom gospodarstvu bilježe najviši rast kamatnih stopa, najveći skok cijena energenata, najizraženiji pad burzi i najteži negativni šokovi.
Od svih velikih globalnih aktera, ističe, najviše ekonomskih problema ima upravo Europa. Zbog toga postavlja pitanje poznato iz „detektivskih filmova“ – tko od svega ovoga profitira, a kome je nanesena najveća šteta. Time sugerira da se iza financijskih i energetskih potresa krije šira geopolitička igra u kojoj je Europa ostala na gubitničkoj strani.
