Umirovljenica Jasenka o životu u mirovini, izazovima i obitelji

Obiteljski život i radna karijera gospođe Jasenke

Jasenka, umirovljenica iz Hrvatske u dobi od 79 godina, završila je Ekonomski fakultet, radila kao šefica u Tekstilprometu i tijekom karijere mnogo putovala, a danas ima petero unučadi i nekoliko praunučadi.

Kao umirovljenica, zadovoljna je svojim životom unatoč ograničenim financijama zbog kojih si ne može priuštiti skuplja putovanja, ali redovito posjećuje kazalište, muzeje i koncerte te ima pretplatu za kulturna događanja što joj obogaćuje svakodnevicu.

U slobodnome vremenu Jasenka se druži s prijateljima, odlazi u muzeje i kazališta, često je u pokretu zbog velike i povezane obitelji; ističe zahvalnost životu i osjeća se mlađom nego što bi godine sugerirale, naglašavajući važnost ostanka aktivnim u starosti.

Umirovljenički izazovi i društvena angažiranost

Iako osobno nije nezadovoljna svojom mirovinom, Jasenka smatra da je položaj većine hrvatskih umirovljenika izuzetno težak, pita se kako netko može preživjeti s 300 do 400 eura i smatra da društvo nedovoljno glasno progovara o problemima starijih sugrađana.

Nakon umirovljenja nastavila je raditi privatno, brinula se o djeci i dodatno zarađivala kako bi poboljšala svoje financije jer smatra da je važno stalno biti angažiran i ne prepustiti se malodušnosti, a kritizira i pasivnost umirovljenika u odnosu na pravedniju raspodjelu prava i resursa.

Jasenka smatra da je u prošlosti bilo lakše pronaći posao i stan, a povodom Dana žena primjećuje kako žene danas češće uspijevaju na radnim mjestima, iako još uvijek nisu potpuno ravnopravne muškarcima, uz napomenu da je položaj žena ipak u određenoj mjeri napredovao.

Ističe da je život u starosti težak, posebice za one koji se ne mogu kretati ili su bolesni, te smatra da nije lako dati jedinstvenu poruku umirovljenicima osim želje za zdravljem što je, po njenom mišljenju, na prvom mjestu za kvalitetan život u starijoj dobi.

Sve veći broj starijih osoba u društvu zahtijeva dodatnu pažnju prema zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim pitanjima s kojima se suočavaju, a aktivnost, međusobna podrška i tradicionalne vrijednosti poput obitelji i međugeneracijske pomoći postaju ključne za očuvanje dostojanstva i zajedništva među umirovljenicima.

Dok god se vrijednosti obitelji i rada poštuju, uvijek će postojati volja za boljim društvom bez obzira na godine.

Jasno se vidi da ova država gura starije u zaborav, a zapravo bi trebali biti temelj zajednice i uzor mlađima kako se živi pošteno i vrijedno, a ne samo broj na papiru za socijalne službe i političare.