Trump je spreman osigurati pratnju tankera kroz Hormuški tjesnac usred sukoba s Iranom

Američki predsjednik Donald Trump planira angažirati ratnu mornaricu za zaštitu tankera u Hormuškom tjesnacu, ključnom pomorskom koridoru između Perzijskog zaljeva i otvorenog mora, što je izazvano trenutačnim sukobom s Iranom.

Zbog iranskih napada promet kroz tjesnac je znatno ograničen, što je uzrokovalo snažan rast cijena nafte i povećalo zabrinutost za globalnu energetsku sigurnost te stabilnost tržišta.

Važnost Hormuškog tjesnaca za globalnu trgovinu naftom

Hormuški tjesnac jedini je morski prolaz za izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva i dnevno kroz njega prolazi oko trećine svjetskog broja sirove nafte prevožene morem, što ga čini strateški vitalnim za svjetsku ekonomiju.

U uobičajenim okolnostima kroz ovaj tjesnac dnevno prolazi oko 100 tankera, no zbog sukoba u regiji trenutno je zarobljeno oko 400 brodova, što dodatno komplicira situaciju i usporava isporuke.

Izazovi u osiguravanju sigurne plovidbe

Osiguranje pratnje tankera američkim mornaričkim snagama dodatno je otežano zbog potrebe istovremenog vođenja operacija protiv Irana, dok brodovlasnici prvenstveno smatraju fizičku sigurnost glavnim razlogom zadržavanja brodova izvan plovidbe.

Stručnjaci ističu da će tržište nafte ostati nestabilno sve dok se ne smanje iranske vojne sposobnosti i dok ne bude dovoljno povoljnih uvjeta da brodovlasnici ponovno steknu povjerenje u sigurnost plovidbe kroz tjesnac.

Iskustvo iz 1980-ih godina pokazuje da je američka mornarica tada pratila tankere tijekom iransko-iračkog rata, ali današnje okolnosti su složenije jer je SAD u otvorenom sukobu s režimom u Teheranu, što komplicira pružanje potpune sigurnosti plovidbe.

Administracija Donalda Trumpa najavljuje skoru pomorsku pratnju, ali bez preciznog vremenskog okvira, navodeći da će glavni prioritet ostati razoružavanje iranskog režima i smanjenje njegove prijetnje u regiji.

Ekonomske posljedice i budućnost tržišta nafte

Dugotrajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca može dovesti do iscrpljenja zaljeva država skladišnih kapaciteta za naftu, što bi moglo uzrokovati smanjenje proizvodnje i dodatni rast cijena nafte, moguće i do razine od 120 dolara po barelu.

Već sada je Irak smanjio proizvodnju za 1,5 milijuna barela dnevno zbog problema sa skladištenjem, a stanje se može dodatno pogoršati ako se blokada tjesnaca nastavi, što predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnoj energetskoj stabilnosti.