Senat SAD-a odbio rezoluciju za ograničenje Trumpovih ovlasti u ratu s Iranom

Prijepori oko ustavnih ovlasti Kongresa

Senat Sjedinjenih Američkih Država nije uspio izglasati rezoluciju kojom bi se ograničila vojna ovlast predsjednika Donalda Trumpa u ratu protiv Irana, čime je nastavljen trend jačanja izvršne moći na štetu ovlasti Kongresa.

Rezolucija je s 47 glasova za i 52 protiv odbačena, odražavajući stranačke podjele i snažnu podršku republikanaca predsjednikovoj politici prema Iranu.

Unatoč planiranom zasebnom glasanju u Zastupničkom domu, male su šanse za prolazak mjere, s obzirom na snažan republikanski otpor.

Tijekom dana raspravljalo se o tome treba li Kongres preuzeti kontrolu nad odlučivanjem o vojnim akcijama, budući da prema američkom Ustavu predsjednik može pokrenuti napad samo u slučaju neposredne prijetnje.

Podupiratelji rezolucije tvrde da je Trump prekoračio ustavne ovlasti napadom na Iran bez dovoljno dokaza o neposrednoj prijetnji, a senator Tim Kaine naglasio je da nije predstavljena ni jedna konkretna prijetnja SAD-u tijekom povjerljive rasprave.

Kritizirano je i opravdanje da vojna akcija nije bila “rat” jer su vojnici sudjelovali u sukobima s Iranom, čime je zapravo došlo do prelaska ustavno dopuštenih granica.

Dominacija predsjedničke moći i posljedice za demokraciju

Administracija Donalda Trumpa nakon vojne ofenzive iz veljače iznosila je niz razloga za napad, uključujući tvrdnje o obnovi iranskog nuklearnog programa i razvoju balističkih projektila.

Pojedini članovi administracije, poput državnog tajnika, sugerirali su i mogućnost napada Izraela na Iran, što bi moglo dovesti do iranske odmazde na američke interese, premda su ovakve izjave bile neusklađene unutar same administracije.

Republikanski senatori branili su vojnu akciju predsjednika pozivajući se na višedesetljetno neprijateljstvo Irana prema SAD-u i navodeći obnovu iranskog nuklearnog programa kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Senator James Risch izjavio je da Ustav predsjedniku daje ne samo pravo nego i dužnost zaštititi zemlju, posebno kad je riječ o razvoju raketa i nuklearnog oružja u neprijateljskim državama.

Pregovori s Iranom o smanjenju nuklearnih aktivnosti navodno nisu doveli do stvarnog napretka, što je, po mišljenju republikanaca, opravdavalo vojnu intervenciju.

Glasovanje o ovoj rezoluciji samo je posljednje u nizu neuspješnih pokušaja Kongresa da ograniči predsjedničke ovlasti za vođenje vojnih operacija u inozemstvu, kako u Iranu tako i u Venezueli.

Prema Zakonu o ratnim ovlastima iz 1973., predsjednik SAD-a mora tražiti odobrenje Kongresa za dulje vojne aktivnosti, no praksa pokazuje česta zaobilaženja tog pravila.

Čelnik Pentagona, Pete Hegseth, najavio je slanje dodatnih američkih snaga na Bliski istok bez naznaka skorog završetka sukoba, iako predsjednik <