Rat u Iranu povećao potražnju za ruskom energijom, cijene energenata rastu

Porast potražnje za ruskom energijom zbog sukoba na Bliskom istoku

Kremlj je objavio da su sukobi koje vode Sjedinjene Američke Države i Izrael protiv Irana izazvali “značajan porast potražnje” za ruskim energetskim resursima, nakon što je Washington dopustio Indiji kupnju ruske nafte koja je dosad bila blokirana na moru.

Sedmodnevni rat doveo je gotovo do potpune blokade tjesnaca Hormuz, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih puteva kroz koji prolazi petina globalnih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina, što je izazvalo globalnu nesigurnost na energetskom tržištu.

Dok Rusija već više od četiri godine vodi rat u Ukrajini, sada ima mogućnost ostvariti ekonomske koristi zbog nestabilnosti u bliskoistočnoj regiji i povećane potražnje za njenom energijom.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je kako Rusija ostaje pouzdan izvoznik nafte i plina, uključujući i ukapljeni prirodni plin, te da može jamčiti isporuke svim ugovorima koji su sklopljeni.

Detalji o volumenima izvoza ruske nafte prema Indiji nisu otkriveni, ali je važno istaknuti da je ova promjena uslijedila nakon višemjesečnih američkih pritisaka i visokih carina usmjerenih prema toj južnoazijskoj zemlji kako bi se ograničila kupnja ruske nafte.

Upozorenja i reakcije međunarodnih institucija i tržišta

Izvršni direktor Međunarodne energetske agencije (IEA) Fatih Birol upozorio je da bi ponovno okretanje ruskoj energiji bilo i politički i ekonomski pogrešno za države koje traže sigurnost opskrbe u kriznim vremenima.

Europska unija, koja je suočena sa snažnim pritiscima industrije i vlada zbog visokih cijena energenata, razmatra hitne mjere za stabilizaciju tržišta dok istovremeno želi izbjeći povratak ovisnosti o ruskim izvorima energenata.

Birol je podsjetio da je jedna od najvećih povijesnih pogrešaka Europe bila prevelika ovisnost o energiji iz jedne zemlje, konkretno Rusije, što je dovelo do ranjivosti tržišta u kriznim situacijama.

Unatoč logističkim poremećajima izazvanim ratom, Birol je naglasio da na svjetskom tržištu ipak postoji dovoljno nafte za zadovoljavanje potražnje.

Ministar energetike Katara Saad al-Kaabi izjavio je da bi svi zaljevski proizvođači mogli obustaviti izvoz ako sukobi potraju i ako cijena nafte poraste na 150 dolara za barel, što bi dodatno ugrozilo globalnu opskrbu.

Katar, koji osigurava oko petine svjetske proizvodnje ukapljenog prirodnog plina, već je obustavio svoju proizvodnju, a stručnjaci predviđaju nestašice i lančane poremećaje u industriji diljem svijeta ako se situacija ne stabilizira.