Pomorski promet kroz strateški važan Hormuški tjesnac gotovo je stao nakon izbijanja američko-izraelskog rata s Iranom, pokazuju najnoviji podaci koje prenosi informativna agencija Fars, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi (IRGC).
Prema tim podacima, u posljednja 24 sata svega je 15 brodova prošlo kroz ovaj ključni pomorski prolaz, i to uz prethodno odobrenje vlasti Irana. Agencija navodi da se svaki tranzit odvija pod nadzorom iranskih institucija, što naglašava stupanj kontrole koji Iran trenutačno ima nad prometom u tom području.
Promet pao za 90 posto
Fars ističe da je trenutačni promet kroz Hormuški tjesnac čak 90 posto niži u odnosu na razdoblje prije početka sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana. Iako se u izvještaju ne navode apsolutne brojke o ranijem prosječnom dnevnom prometu, pad od devet desetina ukazuje na naglo smanjenje broja brodova koji se odlučuju za prolazak ovim pravcem.
Taj pad može biti posljedica sigurnosnih rizika, vojnog napetog stanja te mogućih ograničenja koje uvodi sam Iran, ali i odluka brodarskih kompanija da izbjegavaju rutu koju mnogi smatraju jednom od potencijalno najopasnijih žarišnih točaka u aktualnoj krizi.
Iransko odobrenje kao ključ prolaska
Informacija da je svih 15 brodova u posljednja 24 sata prošlo uz eksplicitno odobrenje Irana pokazuje kako se tranzit kroz Hormuški tjesnac odvija pod pojačanom kontrolom. Nije razjašnjeno koje su zastave ti brodovi vijorili niti kakav je bio njihov teret, no isticanje iranskog odobrenja sugerira naglašavanje suvereniteta i utjecaja Irana nad ovim prometnim pravcem.
Budući da Hormuški tjesnac predstavlja jedan od ključnih svjetskih koridora za transport nafte i plina, ovako drastično smanjenje prometa ima potencijalne posljedice za globalne energetske tokove. Ipak, u izvještaju Farsa ne iznose se detaljnije analize utjecaja na cijene energenata ili na alternativne rute koje bi brodovi mogli koristiti dok traje napetost u regiji.
Agencija pripisuje promjene izravno početku američko-izraelskog rata s Iranom, čime dodatno naglašava vojno-političku dimenziju upravljanja prometom kroz tjesnac. Za sada nema službenih reakcija drugih uključenih država na ove konkretne brojke, a neovisne potvrde podataka o prometu zasad nisu objavljene.
