Finska planira ukinuti zabranu posjedovanja nuklearnog oružja zbog članstva u NATO-u

Finska planira ukinuti zabranu posjedovanja nuklearnog oružja na svojem teritoriju, čime bi se tijekom rata mogao dopustiti raspored atomskih bombi na njenom tlu.

Trenutni Zakon o nuklearnoj energiji iz 1987. godine zabranjuje uvoz, proizvodnju i posjedovanje nuklearnih eksploziva u Finskoj, što neki smatraju da bi samo koristilo Rusiji u slučaju sukoba.

Pristupanje NATO-u i sigurnosne promjene

Usprkos povijesnoj neutralnosti tijekom Hladnog rata, Finska se 2023. godine pridružila NATO savezu kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine te planira prilagoditi zakonodavstvo kako bi pojačala svoje obrambene sposobnosti u okviru saveza.

Finski ministar obrane Antti Hakkanen izjavio je da je izmjena zakona potrebna za korištenje svih prednosti kolektivne sigurnosti NATO-a, a prijedlog će biti upućen parlamentu u kojem vlada desna koalicija.

Susjedne nordijske zemlje poput Švedske, Danske i Norveške imaju politiku zabrane nuklearnog oružja u miru, ali bez strogih zakonskih ograničenja tijekom rata, što odražava dinamičnost sigurnosnog okruženja u regiji.

Europska nuklearna politika i obrambeni savezi

Francuska i Njemačka, kao članice NATO-a, najavile su jačanje suradnje na polju nuklearnog odvraćanja s europskim partnerima zbog povećanih prijetnji iz Rusije i nestabilnosti izazvane sukobima na Bliskom istoku.

Prema švedskoj doktrini, Švedska ne dozvoljava stalnu prisutnost stranih vojnika ili nuklearnog oružja u mirnodopskim uvjetima, ali bi se ta politika mogla promijeniti u slučaju većih sigurnosnih prijetnji, kako je najavio premijer Ulf Kristersson.

Finska dijeli dugu granicu od 1340 kilometara s Rusijom i potpisala je obrambeni pakt sa Sjedinjenim Državama koji dozvoljava korištenje 15 finskih vojnih objekata, što dodatno osnažuje njezine sigurnosne kapacitete u trenutnim geopolitičkim okolnostima.