Širenje sukoba i europska sigurnosna strategija
Početkom ožujka 2026. godine više europskih država najavilo je slanje vojne pomoći na Bliski istok i u Mediteran, nakon što je izbio rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, koji uključuje i napad na britansku vojnu bazu na Kipru.
Rat je započeo operacijom Epic Fury, američko-izraelskom kampanjom protiv Irana, a sukobi su se onem i proširili na više država regije, čime je pojačana potreba za međunarodnim angažmanom.
Početkom istog tjedna Australija je objavila slanje svojih vojnih sredstava na Bliski istok, premda nije precizirala vrstu opreme niti točne lokacije razmještaja.
Odgovori europskih država na krizu
Ujedinjeno Kraljevstvo poslalo je razarač HMS Dragon i dva helikoptera tipa Wildcat prema istočnom Mediteranu, ojačavši protuzračnu obranu svojih partnera na Kipru, kao i četiri dodatna borbena zrakoplova Typhoon u Katar kao podršku obrani regije.
Francuska je odlučila rasporediti nosač zrakoplova Charles de Gaulle s pratnjom fregata i dodatne protuzračne sustave u blizinu Kipra, ističući važnost zaštite vlastite i europske sigurnosti od širenja sukoba izvan granica regije.
Grčka je uputila dvije fregate i četiri lovca F-16 na Kipar, te omogućila Sjedinjenim Državama korištenje baze u Souda Bayu na Kritu, čime je pokazala solidarnost s europskim partnerima.
Italija najavila je slanje mornaričkih snaga u suradnji s Francuskom, Nizozemskom i Španjolskom, kao i isporuku sustava protuzračne i proturaketne obrane, a talijanski ministar obrane otvorio je mogućnost američkog logističkog korištenja talijanskih zračnih baza pod određenim uvjetima.
Vlada Portugal odobrila je uporabu zračne baze Lajes na Azorima od strane SAD-a za vojne operacije prema Iranu, pod uvjetom obrambene ili odmazdne prirode prostora i proporcionalnosti ciljeva.
Španjolska je, iako se izjasnila protiv vojnih operacija i upozorila na nužnost poštivanja međunarodnog prava, odlučila poslati svoju najnapredniju fregatu Cristobal Colon u vode kod Kipra radi zaštite civilnog i vojnog stanovništva te podrške mogućim evakuacijama.
Motivi i reakcije međunarodne zajednice
Napadi na saveznike i vojne baze na području Kipra i u Zaljevu potaknuli su europske države na angažman, kako bi zaštitile vlastite snage i stabilnost regije, ali i spriječile daljnje širenje sukoba na europski kontinent.
Premijer Keir Starmer naglasio je važnost obrane britanske baze i sigurnosti Kipra, uz isticanje prioriteta
Broj komentara (3)
Nekima u Europi očito nije jasno da se na Bliskom istoku ratuje zbog tuđih interesa, a naši vojnici opet ispadaju tuđi pioniri umjesto da čuvamo svoje granice i budemo pametni kao što bi Trump napravio.
Ne mogu vjerovati koliko europski političari troše resursa na tuđe ratove umjesto da se konačno pobrinu za sigurnost i dobrobit vlastitih građana.
Bez snažne vojske i jasne obrane svojih interesa Europa bi brzo mogla postati igračka u rukama drugih sila.
Ostavi komentar