Tomislav Ćorić, ministar financija Hrvatske, upozorio je da će nastavak rasta cijena usluga negativno utjecati na turističku sezonu te da bi dugotrajan sukob na Bliskom istoku mogao izazvati povećanje inflacije u Hrvatskoj zbog rasta cijena energenata.
Državni zavod za statistiku izvijestio je da je inflacija u Hrvatskoj u veljači dosegnula 3,8 posto na godišnjoj razini, što je ubrzanje u odnosu na prethodne mjesece i povratak na razinu iz studenoga 2025.
Glavni pokretači inflacije su cijene usluga, koje su porasle za 7,7 posto, cijene energije s rastom od 4,3 posto te segment hrane, pića i duhana s povećanjem od 3,6 posto, što je posebno zabrinjavajuće za gospodarstvo.
Utjecaj inflacije na gospodarstvo i turizam
Ćorić naglašava da rast cijena usluga u sektoru smještaja i ugostiteljstva predstavlja ozbiljnu prijetnju za turističku sezonu te da treba poduzeti mjere za zaustavljanje tog trenda kako bi se izbjegli loši turistički rezultati.
Vlada namjerava zaštititi najranjivije skupine građana kroz različite mjere, uključujući produženje snižene stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) od 5 posto na energente, što je ključno za ublažavanje troškova energije u kućanstvima.
Snižena stopa PDV-a primjenjuje se na prirodni plin, grijanje iz toplinskih stanica te na isporuke ogrjevnog drva i srodnih proizvoda, a ta je mjera važna za stabilizaciju računa građana i smanjenje pritiska inflacije u energetskom sektoru.
Perspektive i fiskalna politika
Hrvatska ekonomija bilježi porast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,6 posto u četvrtom kvartalu i ukupno 3,2 posto u 2025. godini, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvišom stopom rasta u Europskoj uniji, iako to nosi i povećani rizik od rasta inflacije.
Ćorić ističe da je neophodna racionalizacija proračunskih rashoda kao ključna mjera za održavanje fiskalne stabilnosti koja je temelj gospodarskog rasta i otpornosti na vanjske šokove poput povećanja cijena energenata.
Sukob na Bliskom istoku i prateći rast cijena energenata mogao bi dovesti do trajnog povećanja cijena sirovina i proizvoda te prouzročiti višestruke razine inflacije na globalnoj razini, što Hrvatska kao otvoreno gospodarstvo ne može izbjeći.
Vlada očekuje da će sukob na Bliskom istoku uskoro završiti, no u slučaju dugotrajnog trajanja sukoba, predviđaju se preusmjeravanja distribucijskih kanala i proizvodnje, što će dodatno opteretiti cijene energenata i proizvoda.
Što se tiče zahtjeva za povećanjem plaća i mirovina zbog inflacije, Ćorić podsjeća da je u proteklih pet godina rast plaća u javnom sektoru bio značajno veći od kumulativne inflacije, zahvaljujući reformama i pregovorima sa sindikatima.
On smatra da postoji realna procjena ekonomskih mogućnosti i proračunskih kapaciteta za 2026. godinu te da su najavljeni modeli povećanja plaća usklađeni s tim kretanjima, istovremeno naglašavajući važnost odgovornog upravljanja javnim financijama.
U vezi s najavljenim prosvjedima sindikata za veće plaće, ministar financija navodi da nema objektivnog razloga za takve zahtjeve s obzirom na dinamiku rasta plaća u zadnjem razdoblju i trenutnu ekonomsku situaciju.
Uhićenja dva direktora u HEP-u zbog sumnji u zlouporabe u poslovanju Ministar financija smatra negativnom porukom i izražava podršku za stroge mjere protiv pronevjere državnog novca kako bi se sačuvala integritet javnih poduzeća.
Broj komentara (4)
Bez rezanja državne potrošnje i stvarne borbe protiv zloupotreba, inflacija će nam pojesti i ono malo što dobro funkcionira.
Kad država stalno intervenira i spušta poreze, a javni sektor traži još veće plaće, na kraju sve to netko mora platiti – obično običan čovjek koji jedva spaja kraj s krajem.
Sve je to lijepo, ali bi političari trebali najprije počistiti pred svojim vratima i konačno smanjiti porezna opterećenja, a ne se stalno pravdati rastom plaća dok nam cijene divljaju.
Ne mogu vjerovati da se stalno priča o povećanju plaća dok nam inflacija divlja zbog nesposobnosti i političkih igara, a sve plaćaju obični ljudi!
Ostavi komentar