Američko-izraelski rat protiv Irana destabilizira Bliski istok, uzrokujući rast nasilja i političkih napetosti u Iraku, Libanonu, Bahreinu i drugim zemljama regije.
Stanje na Bliskom istoku opisuje se kao višestruki sukobi i plamenovi koji se međusobno hrane i šire, što dodatno ugrožava stabilnost zemlje i okruženja.
Europsko vijeće za vanjske odnose upozorava na mogućnost novih nasilnih sukoba i eskalacije koja bi se mogla dogoditi vrlo brzo, što potvrđuje duboku krizu sigurnosti u regiji.
Iraško balansiranje između sila
Nakon ubojstva iranskog ajatolaha, u Iraku su izbili nasilni prosvjedi ispred američkog veleposlanstva, koje su pokretale iranske paravojne skupine povezane s Teheranom.
Te iste paravojne skupine napadaju američke vojne baze i zračne luke diljem zemlje, uključujući područje Iračkog Kurdistana, čime se produbljuju sigurnosne prijetnje u regiji.
Povećana napetost u Iračkom Kurdistanu nastaje zbog američkih navoda o podršci iranskim Kurdima u mogućoj pobuni protiv iranske vlasti, što pojačava regionalnu nestabilnost i prijeti širenjem sukoba.
Analitičari upozoravaju na mogućnost dugotrajne nestabilnosti u iranskim pokrajinama s većinskom kurdskom populacijom, što može imati šire sigurnosne posljedice za Bliski istok.
Irački Kurdi se trude distancirati od sukoba, ali se njihovi međudržavni odnosi s Bagdadom dodatno komplikuju zbog straha da njihova podrška može izazvati ozbiljne političke i sigurnosne probleme.
Napetosti u zaljevskoj monarhiji Bahrein
U Bahreinu, koji suštinski predstavlja šijitsku većinu pod sunitskom vlašću, izbili su nasilni prosvjedi protiv američko-izraelskih aktivnosti, dok vlasti strogo suzbijaju politički otpor i slobodu izražavanja.
Bahrein je doživio nasilne represije tijekom Arapskog proljeća, a postoji sumnja da su regionalne sigurnosne snage, predvođene Saudijskom Arabijom, opet prisutne u zemlji kako bi kontrolirale aktualne prosvjede.
Libanon između Hezbollaha i vlade
Rat je izazvao zaoštravanje sukoba između libanonske vlade i šijitskog pokreta Hezbollah, čija je vojna snaga i politički utjecaj tema velike regionalne tenzije i pritisaka Izraela i SAD-a na razoružanje te skupine.
Nakon raketnih napada Hezbollaha na Izrael i izraelskog masovnog odgovora, libanonska vlada je zabranila sve vojne aktivnosti te skupine, što stvara neposredan risk sukoba između Hezbollaha i libanonskih oružanih snaga.
Društvena podrška Hezbollahu slabi čak i unutar njegove prijašnje baze u šijitskoj zajednici, zbog porasta narodne frustracije i izraženog bijesa zbog teškoća i raseljavanja izazvanih ratom.
Rat je doveo i do odgode libanonskih izbora, što dodatno usporava političku stabilizaciju i rješavanje sukoba unutar zemlje.
Moguće daljnje regionalne posljedice
Ubojstvo ajatolaha Alija Khameneija ima i duboke vjerske i simboličke implikacije za šijitske zajednice koje za njega imaju gotovo duhovnu ulogu, slično kao što papa ima za katolike, što dodatno pojačava intenzitet sukoba.
Reakcije na smrt Khameneija očekuju se prvenstveno od onih šijitskih skupina koje priznaju njegov autoritet, uključujući Hezbollah i određene iračke milicije, koje bi mogle pogoršati postojeće sukobe u Libanonu i Iraku.
S druge strane, šijitske skupine iz Bahreina, Saudijske Arabije i Kuvajta vjerojatnije će izbjegavati izravne sukobe s vlastima, iako postoji opasnost od manjih nereda od strane marginalnih skupina.
Broj komentara (4)
Dok god se Zapad petlja na Bliskom istoku, tamo nikad neće biti mira niti stabilnosti.
Opet se vidi koliko duboko Amerika i saveznici mogu zabrljati kad guraju svoju silu po Bliskom istoku, a obični ljudi najviše ispaštaju.
Dok god Zapad gura nos u tuđe dvorište, svijet će gorjeti, a izgubit će samo običan narod.
Bliski istok postaje sve veći kaos jer se liberalni političari sramotno ne mogu dogovoriti ni o osnovnim stvarima, dok narod ispašta kao i uvijek.
Ostavi komentar