Tko zarađuje na ratu s Iranom: banke, oružje, kripto‑kladionice i AI

Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana te zatvaranje Hormuškog tjesnaca već je natjerao Međunarodni monetarni fond da snizi prognozu globalnog rasta za 2026. s 3,3 na 3,1 posto. Oštećena je energetska infrastruktura u Perzijskom zaljevu, a izvoz nafte, plina, kemikalija i gnojiva blokiran je iranskim zatvaranjem tjesnaca i američkom pomorskom blokadom. Dok siromašnije zemlje najviše trpe zbog rasta cijena energenata i roba, pojedini sektori bilježe rekordne profite.

Volatilnost kao izvor zarade za Wall Street i kripto‑kladionice

Globalni ulagači od početka drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa žive u režimu stalne neizvjesnosti. Njegov nepredvidiv stil odlučivanja na burzama je dobio nadimak „TACO trade” – „Trump Always Chickens Out”. Velike oscilacije cijena povećale su obujam trgovanja, što je izravno pogodovalo investicijskim bankama.

Morgan Stanley je u prvom tromjesečju 2026. prijavio dobit od 5,57 mlrd dolara, 29 posto više nego godinu ranije, dok je Goldman Sachs zaradio 5,63 mlrd dolara, uz rast od 19 posto. JP Morgan Chase je ostvario 16,49 mlrd dolara dobiti, 13 posto više na godišnjoj razini. Banke rast objašnjavaju pojačanom trgovinom, sklapanjem poslova i „robustnim angažmanom klijenata”.

Istodobno, kripto‑platforma za predviđanje ishoda događaja Polymarket zarađuje više od milijun dolara dnevno na naknadama, dopuštajući korisnicima da se klade na sve – od sportskih turnira do ishoda rata s Iranom. Nakon promjene strukture naknada krajem ožujka, platforma je od 1. travnja prikupila više od 21 milijun dolara, znatno više nego u prethodnim mjesecima. Analiza 70 milijuna transakcija pokazuje da je 1 posto korisnika prisvojio 84 posto svih dobitaka, što je potaknulo američke regulatore da najave obračun s mogućom insajderskom trgovinom.

Vojna industrija u usponu usred globalnih sukoba

Rat u Iranu, ali i sukobi u Ukrajini, Sudanu, Gazi i Libanonu, potaknuli su snažan rast potražnje za oružjem. Prema izvješću MMF‑a, oko polovice država svijeta povećalo je vojne proračune u posljednjih pet godina, a zemlje NATO‑a ciljaju na izdvajanje od 5 posto BDP‑a za obranu do 2035. godine. To se odražava i na burzama: indeks MSCI World Aerospace and Defence, koji prati dionice zrakoplovne i obrambene industrije u 23 zemlje, zabilježio je povrat od 32 posto na godišnjoj razini, nadmašivši širi indeks MSCI World s 18,9 posto.

Unatoč ratnim šokovima, očekivanja za sektor umjetne inteligencije ostaju iznimno visoka. Ured UNCTAD‑a još je prošle godine procijenio da bi vrijednost AI industrije mogla porasti sa 189 mlrd dolara u 2023. na 4,8 bilijuna do 2033., a aktualni sukobi zasad nisu bitno narušili te projekcije.

Broj komentara (…)


Ovaj članak trenutno čita
čitatelj/a
Lajkaj i pošalji prijateljima