Preporuka za zdraviju prehranu uključuje smanjenje unosa mesa te povećanje konzumacije voća i povrća, idealno pet puta dnevno, što se temelji na dokazima o povezanosti hrane s rizikom od raznih bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija kroz agenciju IARC je 2015. godine klasificirala prerađeno meso kao kancerogeno za ljude (kategorija 1), dok je crveno meso svrstano u vjerojatno kancerogeno (kategorija 2A), što potvrđuje zabrinutost zbog učestalosti konzumacije ovih namirnica.
Rezultati najopsežnijeg istraživanja
Nedavno objavljena studija koja je pratila više od 1,8 milijuna ljudi iz Velike Britanije, SAD-a, Indije i Tajvana tijekom 16 godina otkriva da vegetarijanska prehrana značajno smanjuje rizik od pet vrsta raka: gušterače, prostate, dojke, bubrega i multiplog mijeloma.
Analiza je obuhvatila različite prehrambene skupine uključujući mesojede, konzumente peradi, pesketerijance, vegetarijance i vegane, što je omogućilo detaljnije razumijevanje utjecaja raznih načina prehrane na rizike od 17 vrsta karcinoma.
Kontrola faktora rizika
Autori studije su primijenili multivarijabilnu Cox regresiju kako bi izbjegli utjecaj zbunjujućih čimbenika poput dobi, spola, pušenja, tjelesne mase, konzumacije alkohola i tjelesne aktivnosti, stoga su rezultati preciznije povezani sa samim obrascima prehrane.
Vegetarijanci su pokazali niži rizik za spomenute vrste raka u odnosu na mesojede, no uočeno je da imaju gotovo dvostruko veći rizik od raka pločastih stanica jednjaka, dok vegani imaju viši rizik od raka debelog crijeva, što ukazuje na kompleksnost prehrambenih učinaka na zdravlje.
Iako su raka dojke i prostate najčešći tumori čije smanjene rizike donosi vegetarijanska prehrana, važan je podatak da ni jedna prehrana ne garantira potpunu zaštitu od svih vrsta raka.
Uloga različitih vrsta mesa i alternativa
Studija je pokazala da su pesketerijanci manje skloni razvoju raka debelog crijeva, dojke i bubrega, dok su konzumenti peradi povezani s nižim rizikom od raka prostate, čime se potvrđuje da prehrambene navike koje isključuju crveno i prerađeno meso, a uključuju ribu, mogu imati zaštitni učinak.
Vegetarijanska prehrana obično sadrži veći unos voća, povrća i vlakana te izostanak prerađenog mesa, što može biti ključni faktor u smanjenju rizika od raka, a voditeljica studije Aurora Perez Cornago ističe da ove vijesti pružaju dodatnu motivaciju za osobe koje se hrane bez mesa.
Važnost razumijevanja uzroka i nutritivnih faktora
Premda studija ukazuje na značajne povezanosti između prehrane i rizika od raka, uzročnost nije potvrđena jer je moguće da neki hranjivi sastojci u vegetarijanskoj prehrani štite od raka, a također i da meso može biti ključni čimbenik rizika, što su različiti aspekti koje treba dodatno istražiti.
Viši rizik nekih karcinoma kod vegetarijanaca i vegana može biti povezan s nedostatkom nutrijenata poput vitamina B12 i kalcija, što ističe važnost pažljivog planiranja bezmesne prehrane kako bi se izbjegle nutritivne nedostatnosti koje mogu utjecati na zdravlje.
Podrška ranijim znanstvenim spoznajama
Rezultati ove studije potvrđuju prethodne nalaze, kao što su oni iz adventističkih zdravstvenih studija, koje također ukazuju na povezanost vegetarijanske i veganske prehrane s nižim ukupnim rizikom od određenih kroničnih bolesti i karcinoma, uz dobro kontrolirane životne i socijalne faktore.
Dugoročne studije poput EPIC-a dodatno pokazuju da veći unos voća i povrća smanjuje smrtnost od raznih uzroka, što podržava ideju da biljna prehrana ima široke koristi za zdravlje.
Značaj etičkih i okolišnih motiva
Sve veća popularnost bezmesne prehrane nije samo zbog zdravstvenih razloga, već i zbog etičkih stavova, uključujući nenasilje prema životinjama, pri čemu prosječni potrošač mesa tijekom života konzumira tisuće životinja, što ima velike implikacije za dobrobit životinja.
Stočarstvo znatno doprinosi klimatskim promjenama emitiranjem stakleničkih plinova, zagađenju okoliša i gubitku biološke raznolikosti zbog krčenja šuma i intenzivne proizvodnje stočne hrane, što dodatno motivira prelazak na održivije prehrambene obrasce.
Proizvodnja mesa zahtijeva znatno više prirodnih resursa poput vode i poljoprivrednog zemljišta u usporedbi s uzgojem biljnih namirnica, zbog čega je prelazak na biljne dijete važan i iz perspektive očuvanja okoliša i resursa.
Broj komentara (4)
Dokle ćemo više slušati te priče o štetnosti mesa, ljudi su stoljećima jeli šniclu i živjeli normalno!
Bez mesa nema snage ni pravog užitka za stolom, a ni ove silne studije me neće natjerati da se prebacim na salatu.
Stvarno smo daleko dogurali kad meso treba opravdavati kao da je droga, a naši djedovi bi se na ovakve savjete samo nasmijali i uzeli još jedan odrezak za ručak.
Sva ta silna istraživanja o vegetarijancima često zanemaruju jednostavnu činjenicu da su naši stari jeli meso i dobro živjeli, dok nam sad moderni eksperti kroje jelovnik bez ukusa i tradicije.
Ostavi komentar