Kuvajt smanjuje proizvodnju nafte zbog punih skladišta i krize na tržištu

Kuvajt je započeo sa smanjenjem proizvodnje nafte zbog gotovo punih skladišta, što upozorava na širu globalnu krizu u naftnoj industriji.

Ova zemlja, kao jedna od osnivačica OPEC-a, razmatra dodatna ograničenja proizvodnje i rada rafinerija samo na razinu koja zadovoljava domaću potrošnju, a konačna odluka očekuje se uskoro.

Smrt bušotina i njihovi troškovi

Prema podacima tvrtke Kpler, Kuvajt će morati dodatno smanjiti proizvodnju jer bi u protivnom skladišta bila popunjena za otprilike dvanaest dana, pri čemu zaustavljanje bušotina nosi rizike oštećenja ležišta i visoke troškove ponovnog pokretanja.

Obnavljanje proizvodnje nakon zatvaranja može potrajati od nekoliko dana do tjedana, ovisno o vrsti naftnog ležišta, što je razlog zašto ta mjera nije česta i smatra se krajnjom opcijom.

Porast cijena nafte i globalni utjecaj

Cijene nafte su naglo porasle od početka sukoba, pri čemu se referentna cijena brenta trenutno kreće oko 89 dolara po barelu, dok neki analitičari predviđaju da bi taj iznos mogao prijeći 100 dolara ako bude dodatnih obustava proizvodnje.

Ograničeni skladišni kapaciteti na Bliskom istoku prisiljavaju države na smanjenje proizvodnje kako bi se spriječilo prelijevanje, što će u slučaju dugotrajnog zastoja uzrokovati nedostatak sirove nafte i posljedično povećanje cijena.

Bliskoistočni konflikti i širenje problema

Sukob s Iranom rezultira paralizom brodskog prometa kroz Hormuški tjesnac, ključnu morske rutu koja opskrbljuje oko petinu svjetske nafte, dodatno otežavajući stanje u regiji.

Najveći proizvođači poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata suočavaju se s brzo punjenjem svojih skladišta, što ih dovodi do granica kapaciteta unutar nekoliko tjedana.

Popunjena skladišta ili “tank tops” primoravaju proizvođače na tehnički i politički zahtjevne obustave proizvodnje, što dodatno komplicira opskrbu globalnog tržišta naftom.

Skladištenje kao prijelazno riješenje

Zaljevske države koriste velike naftne spremnike u izvoznim terminalima kao vitalne međuspremnike za sirovu naftu i derivati koji se nakon toga pripremaju za distribuciju diljem svijeta.

Blokade poput one u Hormuškom tjesnacu primoravaju proizvođače da koriste ove kapacitete kako bi privremeno nastavili aktivnosti, no to je rješenje koje ne može trajati dugo zbog ograničenih prostora za skladištenje.

Saudijska Arabija zbog većeg skladišnog kapaciteta i mogućnosti zaobilaska Hormuškog tjesnaca naftovodima ima određenu fleksibilnost, ali s obzirom na visoku razinu proizvodnje i izvoza, i ta je mogućnost ograničena.