Zatvaranje džamije Al-Aqsa i sigurnosna situacija
Izraelska Civilna uprava odlučila je zatvoriti džamiju Al-Aqsa u okupiranom istočnom Jeruzalemu i zabraniti pristup vjernicima svih religija zbog porasta napetosti i širenja sukoba s Iranom tijekom muslimanskog svetog mjeseca ramazana.
Odluka je objavljena nakon što je Iran izveo osvetničke napade projektilima na Izrael i širu regiju, što je povećalo zabrinutost za sigurnost u cijelom starom dijelu Jeruzalema.
Osim Al-Aqse, sve svete lokacije u staroj gradskoj jezgri, uključujući i Zapadni zid te Crkvu Svetog groba, također će biti zatvorene, dok će pristup biti dopušten isključivo stanovnicima i vlasnicima trgovina.
Nastavak napetosti obilježen je smrću najmanje 10 ljudi u Izraelu nakon iranskih raketnih udara, dok je preko 1.200 ljudi poginulo u napadima Izraela i SAD-a na Iran.
Palestinci izražavaju zabrinutost jer izraelske vlasti posljednjih dana dodatno ograničavaju pristup staroj gradskoj jezgri i vjerskim mjestima, osobito tijekom velikih vjerskih blagdana.
Povijesni kontekst i trenutačne tenzije oko Al-Aqse
Sheikh Ikrima Sabri, glavni imam džamije Al-Aqsa, oštro je kritizirao kontinuirano zatvaranje islamski svetog mjesta, ističući kako izraelske vlasti često bez opravdanja koriste prilike za nametanje restrikcija.
Ograničavanja pristupa džamiji započela su još prije trenutnog sukoba; prošlog mjeseca izraelske vlasti odobrile su dolazak samo 10.000 Palestinaca iz okupirane Zapadne obale na prvu molitvu ramazana, iako Al-Aqsa može primiti i do pola milijuna ljudi.
Stara gradska jezgra Jeruzalema, s Al-Aqsom u svojem središtu, nalazi se u istočnom dijelu grada koji je Izrael okupirao 1967. godine i kasnije anektirao, što međunarodna zajednica ne priznaje.
U posljednje vrijeme sve češće dolazi do upada izraelskih političara desnice i doseljenika koji, pod zaštitom izraelskih snaga, posjećuju kompleks i izvode vjerske obrede, što izaziva zabrinutost palestinskog stanovništva zbog mogućih pokušaja preuzimanja kontrole nad lokalitetom.
Iako je upravljanje kompleksom džamije povjereno državi Jordan, ulaz i sigurnost oko Al-Aqse u praksi nadzire izraelska policija i vojska.
Prema godinama starom statusu quo, Židovi i ostali nemuslimani smiju posjećivati kompleks Al-Aqse u točno određenim satima, ali im nije dopuštena molitva ili javno iskazivanje vjerskih simbola, no pojedini izraelski političari, poput ministra sigurnosti Itamara Ben-Gvira, zagovaraju promjene tog režima i izgradnju sinagoge na tom području, što dodatno povećava napetosti između zajednica.
Broj komentara (4)
Pa stvarno, kad će ljudi shvatiti da se red može održati samo jasnim pravilima i kontrolom, a ne popuštanjem svima i svakome.
Ljudi bi trebali imati pravo moliti tamo gdje žele, ali i poštovati red i sigurnost jer bez toga nema mira ni za koga.
Nije ni čudo što je situacija toliko napeta kad se stalno provocira i dolijeva ulje na vatru umjesto da se svi dogovore kao normalni ljudi i rade, a ne ratuju oko svakog kamena i zgrade.
Kad god se pod krinkom sigurnosti vjernicima zabrani pristup njihovim svetim mjestima, to nije samo loša poruka nego i recept za još veće podjele i probleme.
Ostavi komentar