Umirovljenici u BiH dobili veće mirovine, u Hrvatskoj čekaju povišicu

Primjer učinkovitosti u isplati mirovina pokazala je susjedna Bosna i Hercegovina, gdje su umirovljenici već prošli mjesec dobili osjetno povećane mirovine od 11,2 posto te sada i konačnu razliku do 11,26 posto, dok se u Hrvatskoj na povišicu i dalje čeka.

Isplata mirovina i metoda usklađivanja

U Hrvatskoj će umirovljenici tek u travnju dobiti mirovinu uvećanu za 2,68 posto, iako je ta stopa poznata od siječnja, dok su u Bosni i Hercegovini povećanja realizirana bez značajnog odlaganja.

Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje objavio je da su mirovine u Federaciji Bosne i Hercegovine za siječanj povećane za 11,26 posto, a korisnicima je odmah isplaćena i razlika nastala zbog privremenog izračuna.

Novi zakon u Bosni i Hercegovini utvrdio je formulu za usklađivanje mirovina po kojoj se 60 posto temelji na rastu plaća i 40 posto na inflaciji, što je omogućilo znatno prilagođavanje primanja stvarnim ekonomskim kretanjima.

Političke stranke u Hrvatskoj, poput Bloka umirovljenici zajedno, optužuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za nepotrebno i namjerno odgađanje povećanja primanja korisnika, što stvara ogorčenje i frustracije među građanima starije dobi.

Konkretniji iznosi i korisnici mirovina

Zbog usklađivanja najniža je mirovina u Federaciji Bosne i Hercegovine porasla na 341 euro, zajamčena mirovina na 406,88 eura, a najviša se sada penje na 1.704,66 eura, čime se povećava sigurnost najranjivijih društvenih skupina.

Za prosječne mirovine koje služe kao temelj novim korisnicima, iznos nakon usklađivanja sada je 370,36 eura, a ovisno o godinama radnog staža, donji prag za nove korisnike započinje s 222,22 eura i doseže 353,43 eura za puni radni vijek.

Za veljaču je mirovina isplaćena za čak 465.965 korisnika, a ukupno isplaćeni iznos premašuje 178 milijuna eura, što pokazuje razmjere sustava i potrebu za održivim rješenjima u uvjetima demografskih izazova.

Usklađivanje mirovina je nužno kako bi se spriječio pad standarda umirovljenika, osobito u vrijeme visoke inflacije i nesigurnosti na globalnom tržištu, dok iskustvo Bosne i Hercegovine pokazuje da efikasnije upravljanje javnim mirovinskim fondovima značajno poboljšava socijalnu stabilnost.

Nevjerojatno je kako administracija u Hrvatskoj već tradicionalno kasni u isplati i najmanjih povišica svojim ljudima, dok se drugdje uspiju snaći i bez dugih rasprava, a upravo bi briga o starijima trebala biti prvo na dnevnom redu svakog društva koje drži do sebe.