Rat u Iranu blokirao Hormuz, cijene energenata rastu, globalna kriza prijeti

Geopolitički utjecaj sukoba na energetsku sigurnost

Cijene nafte i plina rastu zbog sukoba u Iranu, dok Sjedinjene Američke Države i zapadni izvoznici traže nove prilike za popunjavanje tržišnih praznina nastalih poremećajem opskrbe energentima.

Šesti dan rata uzrokovao je znatne prekide u brodskom prometu kroz ključni morski tjesnac Hormuz, a napadi na energetsku infrastrukturu država Perzijskog zaljeva dodatno su poremetili rad i opskrbu energentima.

Tjesnac Hormuz, koji povezuje Iran i Oman, ima ključnu ulogu u svjetskoj energetici jer se kroz njega prevozi petina globalne nafte i dvadesetak posto svjetskog ukapljenog prirodnog plina, no trenutačno je promet gotovo u potpunosti obustavljen zbog vojnih sukoba i napada na brodove.

Iranska Revolucionarna garda zatvorila je tjesnac i zaprijetila uništavanjem svakog broda koji pokuša proći, što je već rezultiralo uništavanjem nekoliko tankera i smrti dvoje pomoraca, a stotine brodova su ostale zarobljene u regiji.

Drastični poremećaji doveli su do skoka cijena nafte i plina na europskim i svjetskim tržištima, a značajan dio svjetskog kontejnerskog prometa trenutno je blokiran, što pojačava pritisak na luke i logističke čvorišta u Europi i Aziji.

Većina tankera čeka u vodama blizu najvećih zaljevskih proizvođača nafte poput Iraqa, Saudijske Arabije i Qatara, pri čemu značajne posljedice osjećaju i tržišta robe široke potrošnje.

Kapaciteti, ovisnosti i globalno tržište

Napadi u blizini Qatara rezultirali su obustavom proizvodnje ukapljenog prirodnog plina u tamošnjoj državnoj tvrtki QatarEnergy, što je dodatno zaoštrilo globalnu energetsku situaciju i izravno utjecalo na europska i azijska tržišta energenata.

Istodobno, Saudijska Arabija zatvorila je najveću rafineriju nafte zbog požara izazvanih ostacima iranskih dronova, dok iranski službenici tvrde da su pojedini napadi zapravo lažne operacije drugih aktera kako bi se prikrilo stradanje civilnih objekata u Iranu.

Regija Perzijskog zaljeva proizvodi gotovo polovicu svjetske nafte i velika količina plina, pri čemu Saudijska Arabija, Iran, Iraq, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuwait zajedno raspolažu nekima od najvećih svjetskih rezervi sirove nafte, što im daje neosporan utjecaj na stanje globalnog energetskog tržišta.

Svaka veća smetnja u prolasku tankera kroz Hormuški tjesnac izravno utječe na dostupnost plina i nafte u Aziji i Europi, s obzirom na to da Azijske zemlje poput Kine, Indije, Japana i Južne Koreje kupuju gotovo 70% sirove nafte koja prolazi ovim putem.

Posebno je ranjiva Južna Koreja koja uvozi petinu svih svojih potreba za plinom upravo iz regije, zbog čega je njen predsjednik najavio znatnu državnu intervenciju radi stabilizacije tržišta i zaštite