U Dubrovniku otvoreno Sveučilište za treću životnu dob s 252 polaznika

Sveučilište za treću životnu dob u Dubrovniku

Na Sveučilištu u Dubrovniku svečano je otvoreno “Sveučilište za treću životnu dob”, namijenjeno osobama zrelije dobi koje žele ostati uključene u obrazovanje i društveni život, uz mjesečnu cijenu kolegija od deset eura, što omogućuje dostupnost većem broju zainteresiranih.

Cilj programa je pružiti priliku starijima da kroz cjeloživotno učenje, druženje i aktivno sudjelovanje doprinesu svojem osobnom razvoju, ali i kvaliteti zajednice, pri čemu poseban naglasak se stavlja na važnost mentalne aktivnosti u starijoj dobi.

Pokretačica projekta, psihologinja Vesna Raguž Staničić, naglasila je kako ovakvi programi doprinose boljem i dužem životu, razvijajući kognitivne sposobnosti starijih osoba u skladu s trenutno priznatom dobrim praksama europskih zemalja koje promiču aktivno starenje.

Gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica podržali su inicijativu, naglašavajući da ulaganje u znanje ne smije biti ograničeno godinama i potiču građane na stalnu edukaciju.

Projekt nastao zahvaljujući suradnji pojedinaca i institucija pokazuje kako sinergija lokalne vlasti, stručnjaka i Sveučilišta može rezultirati korisnim rješenjima za stariju populaciju, a podrška obitelji i zajednice igra ključnu ulogu u integraciji starijih u obrazovne procese.

Obrazovni sadržaj i društveni značaj programa

Rektor Nebojša Stojčić objavio je kako je interes premašio očekivanja, s upisanih 252 polaznika i najavljenim novim ciklusom upisa, pri čemu se program provodi bez ispita i ECTS bodova, što postiže veću otvorenost i dostupnost sadržaja svima zainteresiranima starijima od 50 godina.

Sveučilišni program nudi deset kolegija, od povijesti i baštine Dubrovnika preko stranih jezika do digitalnih i kreativnih radionica, čime se odgovara na širu potrebu starije populacije za informatičkom i komunikacijskom pismenošću koja postaje sve važnija u suvremenom društvu.

Nastava je povjerena stručnom kadru gotovo trideset nastavnika koji svoje sadržaje prilagođavaju potrebama starijih sudionika, čime se osigurava da obrazovanje bude relevantno, korisno i motivirajuće za svakodnevni život.

Psihologinja Vesna Raguž Staničić podsjeća da povećanjem udjela starijih u društvu rastu i potrebe za njihovom kvalitetnom skrbi, stoga ovakvi programi pokazuju kulturu brige, pridonose osjećaju pripadnosti te omogućuju starijima da daju aktivan doprinos zajednici kroz nova znanja i vještine.

Sveučilište za treću životnu dob izvrsno ilustrira kako društvo može odgovorno i pametno ulagati u svoje građane u svim životnim razdobljima, promovirajući solidarnost, međugeneracijsku suradnju i osobnu vrijednost neovisno o godinama.

Svaka čast što konačno postoji nešto konkretno za starije, ali i dalje se bojim da bez malo više obiteljske potpore i zdravih društvenih vrijednosti mnogi neće ni znati za ovakve prilike.