Donald Trump vratio se na čelo Sjedinjenih Američkih Država 2025. godine s obećanjem okončanja sudjelovanja u „beskrajnim ratovima“, ali je ubrzo pokrenuo brojne vojne akcije u inozemstvu.
28. veljače 2026. američke i izraelske snage izvele su opsežne napade na Iran, usmjerene prema objektima povezanim s državnim vodstvom i vojnom infrastrukturom, a američka administracija upozorila je na moguće daljnje širenje operacija.
Vojne akcije Trumpove administracije
Tijekom svog drugog mandata, Trump je odobrio vojne operacije u najmanje osam zemalja, uključujući Venezuelu, Nigeriju, Somaliju i Jemen, čime je postavio novi rekord američkih vojnih aktivnosti u kratkom razdoblju.
U lipnju 2025. američki napadi na iranska nuklearna postrojenja bili su usmjereni na ozbiljno smanjenje nuklearnih sposobnosti Teherana, što je prethodilo kasnijim vojnim akcijama u regiji.
U siječnju 2026. američke snage izvele su napade na Caracas te su uhitile predsjednika Nicolás Maduroa zbog optužbi za trgovinu drogom, pokazujući novu američku strategiju u Latinskoj Americi.
Od rujna 2025. SAD je pokrenuo i kampanju protiv krijumčarskih brodova u Karipskom moru i istočnom Pacifiku, ulažući dodatne resurse u borbu protiv trgovine drogom.
Trumpova administracija znatno je pojačala zračne napade na militantne skupine poput al-Shabaab u Somaliji i Houthis u Jemenu s ciljem zaštite pomorskih ruta i suzbijanja terorizma.
Američke snage nastavile su napade na ISIL-ove položaje u Siriji i Iraku, što je uključivalo i eliminaciju ključnih zapovjednika u ožujku 2025.
Pogled unatrag: Biden i Obama
Joe Biden, koji je predsjedao od 2021. do 2025., završio je veliki američki rat u Afganistanu, ali je zadržao ciljanje terorističkih skupina bez većih konvencionalnih sukoba.
Tijekom Bidenova mandata, američke snage izvele su napade na jemenske Huite te su sudjelovale u multinacionalnim pomorskim operacijama radi zaštite pomorskih putova širom Crvenog mora.
Biden je 2024. proveo odmazdne napade na milicije potpomognute Iranom u Iraku i Siriji kao odgovor na smrtonosne napade na američke vojnike u Jordanu.
U srpnju 2022. ubijen je vođa Al-Qaede Ayman al-Zawahiri u napadu dronom u Kabulu, dok je povlačenje iz Afganistana u kolovozu 2021. označilo kraj dvadesetogodišnjeg angažmana SAD-a u toj zemlji.
Barack Obama usmjerio je američku strategiju prema bespilotnim letjelicama i protuterorističkim operacijama tijekom svoga mandata od 2009. do 2017., povećavši vojne snage u Afganistanu i okončavši rat u Iraku 2011.
Obama je također vodio kampanju protiv ISIL-a u Iraku i Siriji te sudjelovao u NATO-voj intervenciji u Libiji koja je rezultirala svrgnućem Muammara Gaddafija.
Njegova administracija proširila je korištenje dronova u Pakistanu za napade na militantne skupine, a 2011. godine američki Navy SEALs uspješno su izveli operaciju u Pakistanu u kojoj je ubijen Osama bin Laden.
Osim toga, SAD je pod Obamom pružio potporu u središnjoj Africi raspoređivanjem vojnih savjetnika u borbi protiv pobunjeničke skupine Lord’s Resistance Army.
Broj komentara (4)
Kad Trump povuče potez, cijeli svijet zna tko je gazda i Amerika opet postane respektirana sila!
Kad Trump krene djelovati, Amerika se opet počinje poštovati, a oni što stalno kukaju mogu samo gledati i učiti kako se vodi država s čvrstom rukom.
Konačno predsjednik koji ne pušta Ameriku da bude pišljivac pred svijetom, nego pokazuje snagu i štiti vlastite interese bez filozofiranja!
Amerika je s Trumpom konačno pokazala snagu i odlučnost, a ne mlitavost kakvu su nudili Biden i Obama.
Ostavi komentar