Globalni utjecaji rata protiv Irana
Rat koji vode Sjedinjene Države i Izrael protiv Irana ima široke posljedice koje se osjećaju i izvan Bliskog istoka, uključujući i Ukrajinu, jer preusmjerava pažnju i resurse Zapada s ukrajinskog sukoba.
Austrijski vojni povjesničar Markus Reisner smatra da rat u Iranu predstavlja strateški poklon Rusiji i Kini, jer odvlači pažnju Zapada, što može rezultirati manjom potporom Ukrajini, posebno u pogledu isporuke projektila za protuzračnu obranu poput Patriot sustava.
Direktor Centra za bliskoistočne studije u Kijevu, Ihor Semivolos, upozorava da bi produljenje rata u Iranu moglo smanjiti zapadni pritisak na Rusiju u Ukrajini, jer bi se Ukrajina ponovno mogla naći u drugom planu.
Ukrajinski publicist Vitalij Portnjikov ističe da bi što brži kraj sukoba u Iranu bio povoljniji za Ukrajinu te da bi uspjeh SAD-a i Izraela u rušenju iranskog režima donio stabilnost Bliskom istoku i oslabio politiku i ekonomiju Rusije i Kine u toj regiji.
Ekonomija rata i promjene u međunarodnim odnosima
Dugotrajni sukob u Iranu već sada podiže cijene nafte i plina, što koristi Moskvi jer povećava njenu sposobnost financiranja rata u Ukrajini, a Rusija bi mogla pokušati iskoristiti energetsku ovisnost Europe za političke ustupke.
Blokada Hormuškog tjesnaca koju provodi Iran utječe na svjetska tržišta nafte, podižući cijene barela tipa Brent na preko 80 dolara, što ima dalekosežne ekonomske posljedice, premda nije sigurno koliko će taj rast trajati i koliko će Rusija u tome profitirati.
Stručnjak Wilfried Jilge naglašava da sankcije i ekonomska kriza postupno sužavaju rusko gospodarstvo, te da Rusija, iako neće propasti ove godine, jasno pokazuje znakove ekonomske slabosti koja utječe na njezin međunarodni utjecaj.
Rat u Iranu razotkriva i manjak kapaciteta Rusije da podrži svog saveznika, što doprinosi smanjenju ruskog utjecaja u regijama poput Bliskog istoka, što bi moglo potaknuti unutarruskih debata o strategiji u Ukrajini.
Propadanje režima saveznika poput Bašara al-Asada u Siriji i pritisak na Nicolása Madura u Venezueli dodatno ilustriraju ograničene mogućnosti Moskve za globalno djelovanje, jer se na te izazove odgovara uglavnom diplomatski i riječima osude.
Ukrajina može iskoristiti svoje iskustvo u presretanju iranskih i ruskih dronova kako bi pomogla bliskoistočnim državama u obrani od bespilotnih letjelica, što bi pridonijelo regionalnoj sigurnosti i potencijalno povećalo njihovu podršku Ukrajini u sukobu s Rusijom.
Markus Reisner navodi da bi takva suradnja mogla rezultirati diplomatskim ili financijskim potporama Ukrajini, što bi dodatno omekšalo rusku poziciju.
Stručnjak Wilfried Jilge savjetuje da Europa ne oklijeva s potporom Ukrajini niti čeka kraj rata u Iranu, već da aktivno suprotstavi ruskim pokušajima ilegalnog izvoza nafte te intenzivira vojnu i tehnološku pomoć Kijevu.
Broj komentara (4)
Zapad se opet zapetljava u tuđe ratove i umjesto da štite vlastite granice i obitelji, brinu kako će Rusija profitirati na skoku cijena nafte, dok se obični ljudi bore s inflacijom i nesigurnošću.
Nepošteno je da zapadne sile stalno ratuju po svijetu, a obični ljudi plaćaju više za gorivo dok Rusi i Kinezi trljaju ruke.
Zapad stalno vodi tuđe ratove i igra se svjetskog policajca, a obični ljudi plaćaju skuplje gorivo i gledaju kako se njihovi interesi guraju u drugi plan.
Zapad bi trebao prestati trošiti resurse na tuđe ratove i više se okrenuti vlastitim interesima i jačanju slobodnog tržišta.
Ostavi komentar