Religijska slika današnjeg Izraela.
Na prostoru gdje je nastalo kršćanstvo, gdje su Isus Krist i prvi kršćani ostavili neizbrisiv trag, danas kršćana gotovo da više nema..
Izrael danas, tri četvrtine Židovi, petina muslimani, a krščana ima još samo 1.9%.
Prema najnovijim službenim podacima Israel Central Bureau of Statistics (CBS), Izrael krajem 2024. broji oko 9,8 milijuna stanovnika, a njegova vjerska struktura jasno pokazuje složen i višeslojan društveni sastav.
Najveću skupinu čine Židovi, kojih je oko 7,2 milijuna, odnosno približno 73,6% stanovništva. Slijede muslimani s oko 1,8 milijuna ljudi, što čini oko 18,5% populacije. Na trećem mjestu nalaze se kršćani, kojih ima oko 180 tisuća, odnosno 1.9% ukupnog stanovništva.
Kršćani imaju značajnu povijesnu i kulturnu prisutnost, osobito u gradovima poput Nazareta. Najveće zajednice arapskih kršćana su u Nazaret: 19.800, Haifa: 18.700, Jeruzalem: 13.100 i Nof HaGalil: 10.500.
Druzi – mala, ali posebna zajednica
Mjesto u izraelskom društvu imaju i Druzi, kojih ima oko 153 tisuće ili približno 1,6% stanovništva.
Riječ je o jedinstvenoj etnoreligijskoj zajednici koja je nastala u 11. stoljeću iz šiitskog islama, ali se danas smatra potpuno zasebnom religijom. Druzi su poznati po svojoj zatvorenosti – ne prihvaćaju obraćenike – te po snažnom identitetu i lojalnosti zajednici.
U Izrael imaju specifičan položaj: za razliku od većine arapskog stanovništva, Druzi redovito služe vojni rok i često su integrirani u državne institucije.
U bizantskom razdoblju (otprilike 4.–7. stoljeće) kršćani su bili većinsko stanovništvo Palestine / Svete Zemlje; David Goodblatta u The Cambridge History of Judaism navodi da su Židovi u 6. stoljeću možda činili oko 10–15%, iz čega se može razumno zaključiti da su kršćani bili otprilike negdje oko 75–85% ili i više, uz druge manje skupine. To je ipak povijesna procjena, ne službeni popis.
Izrael zemlja religijskog suživota i napetosti
Izrael je jedinstven po tome što na relativno malom prostoru koegzistiraju tri velike monoteističke religije – judaizam, islam i kršćanstvo – uz manje zajednice poput Druza.
Gradovi poput Jeruzalema, Haife i Nazareta simboliziraju tu raznolikost, ali i izazove koji iz nje proizlaze. Vjerska pripadnost u Izraelu nije samo osobno pitanje, već često ima i političku, društvenu i sigurnosnu dimenziju.
Religijska struktura Izraela pokazuje jasnu dominaciju židovske zajednice.
Struktura židovskog društva u Izraelu
Prema istraživanju Pew Research Center, izraelski Židovi najčešće se dijele po prema stupnju religioznosti: Hiloni (sekularni): ~49%, Masorti (tradicionalni): ~29%, Dati (religiozni / nacionalno-religiozni): ~13% i Haredi (ultraortodoksni): ~9%.
Drugim riječima: oko 78% izraelskih Židova su sekularni ili tradicionalni, dok je oko 22% religioznije orijentirano.
Možemo zaključiti da u današnjem Izraelu Židovi čine apsolutu većinu, muslimani značajnu manjinu, dok je postotak kršćana znatno smanjen, ali još uvijek predstavljaju značajnu i važnu zajednicu u kolijevci kršćanstva.
