Karino Hromin Sturm kod Ariane Kekić u Podcastu Mrežnica – ožujak 2026.
U podcastu Mrežnica gostovao je ekonomist Karino Hromin Šturm, koji je govorio o korijenima bliskoistočnih sukoba, ulozi međunarodne financijske oligarhije, važnosti nafte u svjetskoj politici, nastanku petrodolara i aktualnoj energetskoj krizi. U razgovoru je poručio da se današnji sukobi ne mogu razumjeti bez povijesti, a posebno bez razumijevanja odnosa velikih sila prema Bliskom istoku i njegovim energetskim resursima.
Na početku, čeka li nas velika ekonomska kriza i koga će najviše pogoditi?
Moram odmah reći da to nije prva takva kriza u svijetu. Proučavajući arhive i materijale za svoju političku knjigu, proučio sam što se događalo u prošlosti i kako su nastajali veliki svjetski lomovi. Ako ne znamo prošlost, ne možemo razumjeti ni budućnost. Zato se i kod današnje energetske i geopolitičke krize moramo vratiti unatrag, posebno kada je riječ o Bliskom istoku.
Kad su zapravo počeli bliskoistočni problemi?
Po meni, korijeni idu vrlo duboko u prošlost. Već su faraoni prije četiri tisuće godina prije naše ere zamišljali izgradnju Sueskog kanala. No kanal je izgrađen tek 1869. godine. Izgradila ga je međunarodna financijska oligarhija, odnosno bankarski kapital Francuske i Britanije.
Sueski kanal povezuje Sredozemno more i Crveno more, a dalje i put prema Hormuškom tjesnacu. To je jedan od najvažnijih pomorskih pravaca na svijetu. Dnevno njime prolazi oko pedeset brodova, uključujući velike tankere. Tko kontrolira taj prostor, kontrolira velik dio svjetske trgovine i energetike.
Kolika je u svemu tome uloga međunarodne financijske oligarhije i britanskog imperijalizma?
Britanski imperijalizam je tu od ključne važnosti. Od 13. do 20. stoljeća Britanija je preuzela oko 70 kolonija. Uz vojnu i političku moć razvijen je i sustav centralnih banaka. Britanci su ga širili gdje god su mogli, osim ondje gdje nisu odmah uspjeli, poput carske Rusije i u početku Sjedinjenih Američkih Država.
Kasnije su uspjeli progurati sustav centralne banke i u SAD-u. Godine 1913. stvoren je FED, uz ključnu ulogu moćnih financijskih krugova. Tako su nastala dva velika centra financijske moći, londonski City i američki FED, koji su potom financijski usmjeravali velik dio svijeta.
Spomenuli ste Prvi svjetski rat i podjelu kolonija. Kakve to veze ima s Bliskim istokom?
Ima izravne veze. Bliski istok je bio pod vlašću Turskog Carstva. No kad su na tom prostoru otkrivena velika nalazišta nafte, međunarodna financijska oligarhija bacila je oko na taj prostor.
Britanija je preko Thomasa Edwarda Lawrencea, poznatog kao Lawrence od Arabije, organizirala arapski ustanak protiv Osmanlija. Nakon toga je preuzela stvarni utjecaj na velikom dijelu tog prostora. Arapi su očekivali slobodu, a dobili su novu dominaciju.
Nakon Prvog svjetskog rata Britanija je preko Lige naroda i političkih odluka preuredila regiju. Mezopotamija je preimenovana u Irak, Kuvajt je izdvojen, a britanski interesi preuzeli su kontrolu nad naftom u Iranu i Iraku.
Koliko je u toj priči važna Balfourova deklaracija?
Izuzetno je važna. Balfourova deklaracija iz 1917. stvorila je pravnu osnovu za osnivanje izraelske države. U to vrijeme u Palestini je većinsko stanovništvo bilo arapsko, a židovsko stanovništvo bilo je vrlo malobrojno. Međutim, tom deklaracijom otvoren je prostor za kasnije političke procese koji su doveli do stvaranja Izraela.
Zbog toga je Bliski istok postao ne samo energetski nego i geopolitički i vjerski jedno od najosjetljivijih područja na svijetu.
Kad je nafta postala glavni svjetski instrument moći?
Ključni zaokret dogodio se kada je britanski admiral Fisher shvatio prednost brodova na pogon na naftu. Do tada se uglavnom koristio ugljen. Kad je britanska politika to shvatila, počela je strateški graditi cijeli sustav kontrole nafte.
Winston Churchill i britanska politika nakon toga usmjeravaju mornaricu i vojnu strategiju na naftu. Tada počinje novo doba. Nafta više nije samo energent nego temelj vojne, industrijske i geopolitičke moći.
Što je kartel sedam sestara?
Kartel sedam sestara nastao je 1928. godine. Riječ je o grupaciji najvećih zapadnih naftnih kompanija koje su dogovorile podjelu tržišta, kontrolu cijena, uklanjanje konkurencije i zajedničko upravljanje naftnim poslovanjem u svijetu.
Dogovorile su kartel, podjelu tržišta, tajno dogovaranje cijena i eliminaciju svake ozbiljne konkurencije. Premda su karteli formalno bili zabranjeni, taj sustav je prešutno prihvaćen i godinama se provodio.
To je bio temelj globalne kontrole nad naftom. Kasnije su se iz toga razvile goleme korporativne mreže koje su povezale naftu, banke, transport, prehranu, farmaciju i fondove.
Što je petrodolar i zašto je toliko važan?
Petrodolar je ključan pojam. Nastaje 1970-ih, kada se učvrstio model da se nafta u svijetu prodaje u dolarima. To znači da svatko tko želi kupiti naftu prvo mora doći do dolara. Time se stvara dvostruka zarada za sustav koji kontrolira i dolar i naftu.
Nafta se tako veže uz američku valutu, a tko kontrolira dolar i međunarodne platne tokove, kontrolira i velik dio svjetske trgovine.
Je li sada Iran udario upravo na petrodolar?
Da, ali ne samo Iran. Veliku pogrešku napravile su i same Sjedinjene Američke Države kada su Rusiji nametnule sankcije i ograničile trgovinu kroz dolar i zapadne financijske sustave. Time su prisilile Rusiju, Kinu i druge da razvijaju alternativne modele trgovine i plaćanja u vlastitim valutama.
Iran, Rusija i Kina danas sve više posluju mimo dolara. To je izravan udar na koncept petrodolara. Iran se u tome uklapa u širi proces promjene globalne financijske ravnoteže.
Zašto je Iran toliko važan i zašto je stalno na meti?
Iran je važan zbog nekoliko razloga. Prvo, riječ je o velikoj zemlji s velikim zalihama nafte i plina. Drugo, riječ je o staroj civilizaciji koja nije arapska, nego perzijska. Treće, riječ je o šijitskoj državi s vrlo specifičnim političkim i vjerskim sustavom.
Sjedinjene Američke Države i britanske službe su još sredinom 20. stoljeća duboko intervenirale u Iranu. Kada je premijer Mosadek pokušao ograničiti strane koncesije nad naftom, uslijedili su politički i obavještajni pritisci koji su doveli do promjene vlasti.
Kasnije se sve dodatno zakompliciralo nakon dolaska ajatolaha Homeinija i Islamske revolucije. Iran je tada izašao iz američke sfere utjecaja, a sankcije traju desetljećima.
Kako je Iran unatoč sankcijama razvio tako ozbiljne vojne kapacitete?
Iran je desetljećima živio pod pritiskom i zato je velik dio resursa usmjerio na obranu. Uz pomoć Rusije i suradnju s drugim partnerima razvio je dronove, raketne sustave, podzemna postrojenja i vojnu infrastrukturu.
To nije nastalo preko noći. Sankcije su ih prisilile da razvijaju vlastite sposobnosti. Danas imaju ozbiljan kapacitet, i to ne samo obrambeni, nego i tehnološki.
Zašto Izrael Iran vidi kao egzistencijalnu prijetnju?
Zato što Iran nije samo država nego i političko-vjerski centar jednog šireg otpora izraelskoj i američkoj dominaciji u regiji. Izrael gleda na Iran kao na najveću silu koja mu može dugoročno osporiti regionalnu prevlast.
S druge strane, Iran Izrael vidi kao produženu ruku zapadne moći na Bliskom istoku. Tu ne govorimo samo o vojnom sukobu, nego o dubokom sukobu strateških vizija regije.
Može li Europa izdržati energetsku krizu?
Europa je sama sebi stvorila velik problem. Sankcijama Rusiji odrekla se jeftinih energenata, a nije na vrijeme osigurala stabilnu i dugoročnu zamjenu. Posljedice su već vidljive u industriji, posebno u Njemačkoj.
Svaka država ima određene strateške zalihe i može neko vrijeme izdržati, možda nekoliko mjeseci. No dugoročno, bez stabilne opskrbe energijom, dolaze veliki problemi. Europa je tu u vrlo osjetljivoj situaciji.
A Hrvatska?
Hrvatska je mala i donekle fleksibilna. Ima dio vlastitih resursa i određene mogućnosti prilagodbe. Nama je lakše nego velikim industrijskim silama Europe, ali ni mi nismo izvan opasnosti. Ako cijene energenata snažno porastu, osjetit će to svi.
Koliko bi cijena nafte mogla rasti?
Već smo u povijesti vidjeli jake skokove. Bilo ih je i prije. No danas je problem i sama psihologija tržišta. Dovoljna je kriza ili prijetnja prekidom transporta da cijene odmah skoče. Čim se zatvori važan prolaz ili smanji opskrba, počinje panika.
Cijene se lako dignu, ali se poslije rijetko vraćaju na staro. To je jedan od ključnih problema za građane i gospodarstvo.
Što očekujete dalje na Bliskom istoku?
Situacija je vrlo ozbiljna. Ako se sukob bude širio, posljedice će biti globalne. To više nije samo regionalni sukob. Već sada utječe na energente, trgovinu, financije i sigurnost.
Bliski istok je godinama prostor na kojem se lome interesi velikih sila, naftnih korporacija, država i religija. Zato ondje mir nikada nije samo lokalno pitanje, nego svjetsko pitanje.
Cijeli razgovor možete pronaći na You Tube kanalu Radio Mrežnica – Podcast Mrežnica
