Zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana izazvalo je velike poremećaje na globalnom energetskom tržištu, s najtežim posljedicama koje se očekuju u Aziji.
Hormuški tjesnac, strateški smješten između Omana i Irana, predstavlja ključnu pomorsku rutu za transport sirove nafte, preko koje dnevno prođe oko 13 milijuna barela, što čini trećinu svjetskog pomorskog izvoza nafte.
Dugotrajna blokada ove plovne rute mogla bi dovesti do znatnog rasta cijena nafte, potencijalno i viših od 100 dolara po barelu, dok je trenutni porast cijena Brent nafte već gotovo 10% od izbijanja sukoba.
Osim nafte, oko 20% svjetske proizvodnje ukapljenog prirodnog plina (UPP) iz Perzijskog zaljeva, posebno isporuke iz Katara, također je ugroženo zbog proizvodnih prekida uzrokovanih iranskim dronovima.
Utjecaj na azijska gospodarstva
Zemlje poput Tajlanda, Indije, Koreje i Filipina izrazito su ranjive zbog velike ovisnosti o uvozu energenata, dok bi Malezija, kao izvoznica, mogla imati koristi od trenutnih poremećaja.
Južna Azija suočava se s najvećim izazovima u opskrbi ukapljenim prirodnim plinom, pri čemu zemlje poput Pakistana i Bangladeša uvoze gotovo čitavu količinu UPP-a iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a njima nedostaju dovoljni kapaciteti skladištenja.
Indija ima najveću izloženost u regiji, s preko polovice uvoza UPP-a vezanog za Perzijski zaljev i cijenama koje su povezane s cijenom nafte Brent, što stvara dvostruki pritisak na opskrbu i financije zemlje.
Tržišna fleksibilnost i alternative
Kina, iako značajno ovisna o uvozu energenata iz Perzijskog zaljeva, pokazuje veću fleksibilnost zahvaljujući velikim zalihama i mogućnostima alternativnih opskrbnih pravaca, što joj omogućuje odgodu ozbiljnijih poremećaja.
Kineske zalihe UPP-a osiguravaju kratkoročnu sigurnost, no dugotrajni prekid može dovesti do pojačane konkurencije na pacifičkom tržištu, osobito između azijskih potrošača i onih na Atlantiku.
U međuvremenu, Saudijska Arabija je povećala proizvodnju nafte kako bi ublažila poremećaje, dok ključni potrošači s rezervama pokušavaju očuvati stabilnost na tržištu.
Situacija u Japanu, Južnoj Koreji i Jugoistočnoj Aziji
Japan i Južna Koreja ovise o uvozu nafte s Bliskog istoka u visokom postotku, ali su manje izložene prekidima u uvozu UPP-a, iako im zalihe plina osiguravaju samo nekoliko tjedana opskrbe.
Ova gospodarska područja posebno su osjetljiva na poremećaje u energetskim opskrbama, uključujući i učinke na platni bilans zbog visokog udjela uvoza energenata u bruto domaći proizvod.
U Jugoistočnoj Aziji glavni problem bit će rast troškova energenata, dok će zemlje koje ovise o spot tržištu poput Tajlanda osjetiti značajan financijski pritisak zbog konkurencije za energente na globalnoj razini.
Broj komentara (1)
Kad se globalna politika igra s energetikom, najviše najebu obični ljudi i gospodarstvo, a najviše profitiraju oni što ionako imaju previše.
Ostavi komentar