Usklađivanje mirovina od siječnja 2026. donosi povećanja od 96 centi do 63 eura

Usklađivanje mirovina i opća slika

Zavod za mirovinsko osiguranje najavljuje da će od 1. siječnja 2026. mirovine biti usklađene za 2,68 posto, a povećanje će biti isplaćeno u travnju za prethodna tri mjeseca, što znači da će 1,2 milijuna korisnika u Hrvatskoj na prosječnu mirovinu od 623,72 eura dobiti povećanje od 16,7 eura, iako taj iznos nije jednak za sve.

Mirovine se u Hrvatskoj usklađuju dva puta godišnje kako bi pratile rast troškova života, ali i dalje ostaje velik broj umirovljenika čija primanja teško pokrivaju osnovne potrebe.

Prava i nepravičnost povećanja mirovina

Gotovo svaki treći hrvatski umirovljenik, njih oko 280.000, prima najnižu mirovinu od prosječno 458 eura, pa će njihovo povećanje iznositi samo oko 12 eura, dok se broj tih korisnika stalno povećava jer mnogi građani nisu ostvarili puni radni staž.

Više od 40 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu manju od 436 eura, a čak 68.000 njih preživljava s prosječno 36 eura, pa za njih usklađivanje znači tek simboličnih 96 centi, što jasno govori o nejednakosti među umirovljenicima.

Oko 43.000 najugroženijih korisnika koji mjesečno dobivaju 102 eura dobit će povećanje od 2,7 eura, a manje povećanje očekuje i ostale s niskim mirovinama te će primjerice oni s 305 eura dobiti tek oko osam eura više.

Najsnažniji rast mirovina očekuje manji broj građana s visokim mirovinama: njih 17.213 prima više od 1.500 eura mjesečno, i to prosječno 1.832 eura, što će sada biti većim za gotovo 50 eura, a rekorderi su bivši saborski zastupnici sa 2.370 eura prosječne saborske mirovine koja će porasti za 63 eura.

Prosječna radnička mirovina iznosi 567 eura te će se povećati za 15 eura, dok će ukupna prosječna mirovina za sve korisnike bez međunarodnih ugovora, iznositi 704 eura, uz porast od 18 eura, iako su ta povećanja u odnosu na rast troškova života i dalje nedostatna za dostojanstven život.

Socijalna nejednakost i niske mirovine postaju sve veći izazov za društvo, dok se politički povlaštene skupine i dalje izdvajaju svojim primanjima, što traži ozbiljnu raspravu o budućnosti mirovinskog sustava.

Političari su uspješno sebi osigurali najbolje uvjete, dok običan narod i dalje nosi najveći teret ekonomske nesigurnosti i inflacije, što pokazuje da su prave reforme itekako potrebne.

Ne možeš vjerovati koliki je jaz između saborskih i običnih mirovina, ali kod nas u Hrvatskoj uvijek isti stara priča – političari puni džepove, a malog čovjeka nek’ tješe sa sitnišem.