Na današnji dan 1918.. godine potpisan je mirovni sporazum u Brest-Litovsku između Ruskog i Njemačkog Carstva, čime je završen rat na istočnom frontu Prvog svjetskog rata.
Nakon Oktobarske revolucije 1917., boljševici su preuzeli vlast u Rusiji i pokrenuli pregovore s Centralnim silama s ciljem okončanja rata, no teškoće u dogovoru protegle su zbog suprotstavljenih interesa.
Pregovori i izazovi
Rusku delegaciju je predvodio Leon Trocki, dok su s njemačke i austrougarske strane sudjelovali general Max Hoffmann i ministar vanjskih poslova Ottokar Czernin, a njemačka ofenziva u veljači 1918. prisilila je Rusiju na prihvaćanje stroge mirovne ponude.
Posljedice Brest-litovskog sporazuma
Prema uvjetima sporazuma Rusija je izgubila veliku površinu teritorija, uključujući Estoniju, Latviju, Litvu i Bjelorusiju, dok je Ukrajina stekla neovisnost pod njemačkom zaštitom, a područja u blizini Kavkaza vraćena su Osmanskom Carstvu.
Ovaj gubitak teritorija značio je Rusiji velik pad resursa, uključujući rudnike ugljena i trećinu stanovništva, što je dodatno otežalo već iscrpljenu i politički nestabilnu zemlju.
Krajem 1917. Rusija se nalazila u dubokoj društvenoj krizi, a nakon što su boljševici došli na vlast, uslijedio je dugotrajni građanski rat koji je trajao do 1923. godine.
Njemačka je pokušala iskoristiti oslobođene snage s istočnog fronta da pojača pritisak na zapadnom, no dolazak američkih trupa promijenio je tijek rata u korist saveznika.
Rusija je tako prva napustila Prvi svjetski rat, a unatoč unutarnjim previranjima, uspjela je povratiti izgubljene teritorije nakon završetka Drugog svjetskog rata, poznatog u Rusiji kao Veliki domovinski rat.
Broj komentara (2)
Katastrofalna je bila ta boljševistička politika—izgubiš pola zemlje i još uvališ narod u građanski rat, sve zbog ideologije kojoj je tržište bilo neprijatelj.
Boljševička politika stalno vuče Rusiju u propast i sramotne nagodbe.
Ostavi komentar