Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, najavio je proširenje francuskog nuklearnog arsenala i ponudio stratešku obrambenu suradnju nekoliko europskih država kroz novi “nuklearni kišobran” unutar NATO-a i EU, neovisno o Sjedinjenim Američkim Državama.
Dosad je Francuska pozvala osam zemalja – Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Poljsku, Nizozemsku, Belgiju, Grčku, Dansku i Švedsku – na suradnju koja u početku uključuje razmjenu znanja i vježbe, a dugoročno bi mogla uključivati i stacioniranje nuklearnog oružja.
Promjena u europskoj nuklearnoj strategiji
France je, suočena s geopolitičkim napetostima i povećanim rizikom nuklearnog sukoba, odlučila promijeniti nuklearnu doktrinu kako bi se učinkovito odgovorilo na nove sigurnosne izazove, što je potvrdio Macron tijekom govora pored francuske nuklearne podmornice u Bretanji.
Francuska raspolaže s oko 300 nuklearnih bojevih glava i jedina je nuklearna sila unutar Europske unije, neovisna o američkom nadzoru, za razliku od drugih europskih država gdje je nuklearno oružje pod kontrolom SAD-a.
Danska i Švedska ističu da suradnja s Francuskom zasad ne podrazumijeva razmještanje nuklearnog oružja na njihovim teritorijima, no ostaju otvorene za daljnju raspravu o toj temi, što je naglasio danski ministar obrane Troels Lund Poulsen.
Europski zajednički nuklearni kapaciteti i izazovi
Švedski premijer Ulf Kristersson tvrdi da je cilj te suradnje pojačati zajedničko europsko nuklearno odvraćanje kako bi se spriječile bilo kakve vanjske prijetnje, bez izravnog spomena Rusije, dok su Danska i Švedska naglasile da se oslanjaju na NATO-ovu kolektivnu obranu kao temelj svoje sigurnosti.
Norveška, iako je primila poziv za sudjelovanje, odlučila se za oprezan pristup jer smatra da nuklearno odvraćanje već pripada području NATO-a, dok francuski nuklearni program vidi kao marginalan u okviru saveza.
Nakon brojnih tenzija u odnosima Europe i SAD-a, uključujući probleme nastale zbog carina i krize na Grenlandu, Europe nastoji razviti samostalne nuklearne kapacitete koji bi joj omogućili neovisnost u slučaju nuklearnih prijetnji.
Postoji nagađanje da bi francuski zrakoplovi Rafale s nuklearnim naoružanjem mogli biti raspoređeni u drugim zemljama, ali pod isključivom francuskom kontrolom, što dodatno potvrđuje činjenica da je francuski nosač aviona Charles de Gaulle bio usidren u Malmöu, lučkom gradu u Švedskoj.
Njemačka pokazuje veliki interes za ovu inicijativu, a dvije zemlje su već osnovale skupinu za koordinaciju nuklearne suradnje uz planirane zajedničke vježbe tijekom godine.
Europa između sigurnosnih izazova i američkog utjecaja
Europske države traže vlastitu sigurnosnu strategiju u nuklearnom odvraćanju koja bi pružila dodatnu neovisnost o američkom nuklearnom “kišobranu”, pritom naglašavajući da se ne mijenja njihova suradnja u okviru NATO-a.
Ova inicijativa rezultat je promjena u međunarodnoj sigurnosnoj politici, često povezanoj s nestabilnošću američke vanjske politike tijekom drugog mandata Donalda Trumpa, manje zbog direktne ruske prijetnje.
Inger Støjberg, liderica Danskih demokrata, zaključuje da je svijet postao nestabilniji, a NATO manje pouzdan, stoga je odluka o stvaranju strateške nuklearne suradnje s Francuskom iako teška, ujedno i nužna za sigurnost Europe.
Broj komentara (3)
Konačno da Europljani shvate kako moraju sami preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, a ne stalno visjeti o Amerikancima.
Konačno i Europa shvaća da se ne može uvijek oslanjati na Ameriku, pa je krajnje vrijeme da krene graditi svoju snagu, al’ francuski nuklearni kišobran možda nije rješenje kojem bih baš bezrezervno povjerio svoju sigurnost.
Europa se napokon budi i razumije da ne može vječno računati na Ameriku, nego mora sama preuzeti odgovornost za svoju sigurnost i jačati vlastite kapacitete!
Ostavi komentar