Von der Leyen i novi izazovi u vanjskoj politici EU
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prvo je reagirala na američko-izraelski sukob u Iranu, što je izazvalo kritike zbog širenja njezine uloge u vanjskoj politici unatoč formalnim ograničenjima.
Njezina sve aktivnija uključenost u teme poput rata u Iranu, sukoba u Ukrajini, situacije u Gazi i američkih carina na EU proizvode pokazuje pomak u tradicionalnoj ulozi Komisije.
Von der Leyen je putem društvenih mreža komunicirala s vodećim čelnicima Europske unije i zemalja Zaljeva, zagovarajući promjene u Iranu, stav koji nije u potpunosti usuglašen unutar svih država članica.
Izraelski ministar vanjskih poslova je naznačio da SAD i Izrael nastoje stvoriti uvjete za promjenu režima u Iranu, iako formalno ne nameću kandidata.
Nejasnoće oko Sigurnosnog kolegija i širenje ovlasti
Von der Leyen je sazvala “posebni Sigurnosni kolegij” okupljajući sve povjerenike EU, no njegov je mandat i svrha ostala nejasna unutar same Komisije i među stručnjacima.
Rasprave o ulozi Komisije u vanjskoj politici pokazuju da su njezine aktivnosti izazvale zabrinutost zbog izmjena u ugovornim ovlastima EU bez jasnog institucionalnog konsenzusa.
Formalno, vanjsku politiku EU vodi visoka predstavnica za vanjske poslove i predsjednik Europskog vijeća, no von der Leyen svojim javnim nastupima i diplomatskim kontaktima zadire u tu nadležnost.
Europarlamentarci i analitičari upozoravaju da von der Leyen prekoračuje svoje ovlasti te da to stvara institucionalnu nejasnoću i potencijalnu tenziju među članicama.
Postupno jačanje pozicije Ursule von der Leyen
Kada je preuzela funkciju 2019., von der Leyen bila je relativno nepoznata, a krize poput pandemije i rata u Ukrajini iskoristila je za konsolidaciju svoje moći i vidljivosti unutar EU.
Njezina uloga na visokim međunarodnim sastancima, poput onog s američkim predsjednikom, ilustrira novi položaj Komisije kao aktivnog aktera u međunarodnoj politici unatoč tradicionalnim ograničenjima.
Njezino brzo reagiranje nakon napada Hamasa na Izrael i otvorena podrška izraelskom premijeru izazvali su podjele u EU, pokazujući nesuglasje o zajedničkoj vanjskoj politici bloka.
Stručnjaci napominju da se von der Leyen nalazi u institucionalnom vakuumu gdje je slabost drugih tijela omogućila njezino širenje utjecaja u vanjskoj politici.
Institucionalne napetosti i potreba za jasnijim vođenjem
Guntram Wolff ističe da von der Leyen ponekad pozitivno popunjava prazninu tamo gdje države članice ne mogu brzo reagirati, ali istovremeno navodi da postoji institucionalna fragmentacija u vođenju vanjske politike EU.
Prema njemu, trenutačni sustav s višestrukim vođama u vanjskoj politici EU nije učinkovit i bilo bi poželjno uspostaviti jedinstvenu figuru koja bi donosila ključne odluke.
Ova situacija odražava širi problem unutar EU gdje su kompetencije i vodstvo u strateškim pitanjima često nejasne i neujednačene među institucijama i državama članicama.
Broj komentara (4)
Von der Leyen se očito razmahala i gurala nos gdje joj nije mjesto, a Europska unija zbog toga izgleda kao trgovačko društvo bez gazde.
Nakupilo se političkog muljanja u Bruxellesu, a von der Leyen izgleda ne zna gdje joj je kraj, pa nije ni čudo što su građani sve nezadovoljniji takvom samovoljom.
Von der Leyen se malo previše uživila u svoju ulogu pa izgleda kao da bi rado bila šefica cijele EU, a ne samo Komisije.
Von der Leyen silom gura svoje ideje i širi ovlasti preko svega, a zbog takvog vođenja EU će nam na kraju izgubit i zadnju autonomiju.
Ostavi komentar