Američki predsjednik Donald Trump traži od vlada Kolumbije i Venezele izručenje dvojice poznatih narkobosova, što je izazvalo međunarodne diplomatske napetosti.
Glavni osumnjičenici su Giovanny Andrés Rojas, poznat kao “Araña”, vođa skupine Border Commandos, trenutno u zatvoru u Bogoti, te srpski krijumčar droge Antun Mrdeža, pritvoren od 2025. u Venezueli.
Diplomatska uloga Kolumbije u izručenju
Bijela kuća je službeno zatražila izručenje Rojasa i Mrdeže, zbog čega su u tijeku pregovori između čelnika Kolumbije, Venezele i SAD-a, a Kolumbija se namjerava postaviti kao posrednik u ovom slučaju.
Sastanak predsjednika Kolumbije Gustava Petra i vršiteljice dužnosti predsjednice Venezele Delcy Rodríguez nije usmjeren samo na poboljšanje bilateralnih odnosa, već i na konkretnu koordinaciju oko izručenja Mrdeže.
Kolumbijski izvor navodi da zemlja nastoji dogovoriti logistiku premještaja i izručenja, izbjegavajući izravne zahtjeve prema Venezueli, s obzirom na osjetljive političke odnose koji se lako mogu promijeniti.
Kriminalna pozadina Antuna Mrdeže i praćenje
Antun Mrdeža, poznat i kao “Nikola Boroš”, smatra se dijelom transnacionalne droge mreže pod nazivom Nova uprava za trgovinu drogom, na čelu s narkobosovima iz Latinske Amerike i Europe koji organiziraju velike pošiljke kokaina.
Mrdeža je 2023. godine uspio pobjeći iz policijske pratnje u zračnoj luci Rionegro u Kolumbiji te se kasnije sastao s svojim suradnicima zaduženima za financije i distribuciju droge, nakon čega je prešao u amazonsku regiju Putumayo na granici s Ekvadorom gdje je surađivao s Rojasom.
Američka Agencija za suzbijanje droge (DEA) pratila je njihove aktivnosti i potaknula izdavanje međunarodne tjeralice za Rojasom, dok je Mrdeža preživio napad u Guayaquilu, nakratko se skrivao u Venezueli, gdje je uhićen 22. svibnja 2025.
Venezuelanski ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello izjavio je da je u sklopu uhićenja povezano više od 70 osoba povezanih s opozicijskom čelnicom Maríom Corinom Machadom, što dodatno zakomplicira političku situaciju.
Mrdežina uloga povezala ga je i s Alejandrom Salgadom Vegom, najtraženijim španjolskim krijumčarom droge “El Tigre”, koji je dio mreže odgovorne za krijumčarenje kokaina u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura, što ukazuje na sofisticiranu međunarodnu operaciju.
Izazovi oko izručenja Giovannya Rojasa
Giovanny Andrés Rojas bio je na slobodi do veljače 2025., kada je uhapšen u luksuznom hotelu u Bogoti tijekom pregovora njegove skupine s vladinim predstavnicima, što naglašava kompleksnost slučaja i povezanost kriminalaca s državnim strukturama.
Od tada Rojas čeka na odluku predsjednika Gustava Petra o izručenju, koje se odgađa gotovo godinu dana zbog straha da bi takav potez mogao ugroziti mirovni proces s disidentskim skupinama poput Nacionalne koordinacije Bolivarijanske vojske.
Kolumbijska vlada je nastojala balansirati između ispunjenja američkih zahtjeva i očuvanja unutarnjeg mira, što potvrđuje i činjenica da je umjesto Rojasa izručila drugog visokopozicioniranog krijumčara, Andrésa Felipea Marína.
Petro je također postavio ultimatum Rojasu za uništenje velikih plantaža koke u regiji Putumayo, no ispunjenje tog zahtjeva nije dovelo do brze odluke o izručenju, čime se dodatno odgađa proces zbog složenosti političkih i sigurnosnih interesa.
Broj komentara (4)
Podržavam Trumpa, red i zakon moraju imati prednost nad svima, pa makar neki ljevičari kukali do sutra.
Podržavam Trumpa u ovome jer netko napokon pokušava uvesti red među tim južnoameričkim narko-mafijašima!
Trump pokazuje odlučnost koju bi i ostali svjetski lideri trebali imati prema kriminalu, dok se neki u Latinskoj Americi stalno premišljaju i kalkuliraju, umjesto da surađuju i uvedu red.
Treba sve te kriminalce izručiti Amerikancima pa da konačno netko uvede red, jer s ovim latinoameričkim igricama nema poštenja.
Ostavi komentar