Sukob Irana i SAD-a širi se Bliskim istokom i prijeti destabilizacijom Europe

Tri dana nakon prvih udara Sjedinjenih Država i Izraela na Iran, sukob na Bliskom istoku proširio se na cijelu regiju kroz iranske napade dronovima i raketama na ciljeve u više zemalja, izazivajući zabrinutost Europe i svijeta zbog moguće ekspanzije sukoba.

Širenje sukoba na Bliskom istoku

Nakon udara u kojima je ubijen ajatolah Ali Hamenei, Iran je uzvratio napadima na američke i izraelske ciljeve u regiji, pri čemu su dronovi i rakete pogođeni u zemljama poput Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Katara, Omana, Libanona, Cipra i Jordana.

Procjenjuje se da je uključeno oko 13 zemalja, a Hezbolah je iz južnog Libanona započeo napade na Izrael, čime je sukob dobio novu dimenziju regionalne eskalacije.

Dosezanje sukoba do europskog teritorija

Napad na britansku vojnu bazu Akrotiri na Cipru, članici Europske unije koja trenutno predsjeda EU, predstavlja prvi fizički ulazak sukoba u europski prostor i pokazuje spremnost Irana i njegovih saveznika poput Hezbolaha na širenje sukoba izvan tradicionalnih okvirâ.

Izraelski veleposlanik u Njemačkoj, Ron Prosor, otvoreno optužuje Iran za pokušaj uvučenja Europe u rat, dok glavni tajnik NATO-a Mark Rutte naglašava da Europa podržava američke poteze protiv iranske prijetnje.

Sigurnosni izazovi za Europu

Sigurnosna dimenzija sukoba donosi ozbiljne zabrinutosti za Europu, koja je iranskim upozorenjem da će svako uključivanje u rat smatrati činom agresije dodatno izložena opasnosti, dok su zemlje poput Grčke, Njemačke i Francuske već počele jačati obranu Cipra i regije.

Iako Iran ne posjeduje interkontinentalne projektile sposobne dosegnuti zapadnu Europu, njegov arsenal s dometom do 2000 kilometara ugrožava zemlje istočne i južne Europe, a masovni hakerski napadi i terorističke mreže predstavljaju dodatne prijetnje europskoj sigurnosti.

Potencijalno uključivanje Europe u sukob

Europa se sukobom sve više suočava kao aktivni sudionik sigurnosnih operacija kroz zaštitu baza, evakuaciju građana i sigurnosnu suradnju unutar NATO-a, što pokazuje da napetosti na Bliskom istoku mogu imati neposredne posljedice na europski teritorij i političku stabilnost.

Rast migracijskih pritisaka iz regije mogao bi izazvati velike izbjegličke valove u Europu, dok analitičari upozoravaju na mogućnost iranskih napada ili terorističkih akcija preko njegovih saveznika na europskom tlu, iako za sada nema konkretnih dokaza za takve scenarije.

Stavovi analitičara o širenju sukoba

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da izravno prelijevanje sukoba na europski teritorij nije trenutno vjerojatno, ali ističe da Iran nastoji proširiti rat i izazvati regionalni kaos, što bi moglo rezultirati širim uključivanjem europskih zemalja kroz vojne i pomorske operacije.

Avdagić upozorava da bi neizravni sukobi, uključujući moguće terorističke napade preko iranskih proxy snaga, mogli dodatno destabilizirati sigurnosnu situaciju u Europi, unatoč protivljenju velikog dijela iranske dijaspore režimu.

Ekonomske i političke posljedice za Europu

Sukob je već utjecao na globalno tržište nafte, što se osjeća i u Hrvatskoj kroz rast cijena goriva, dok Europska središnja banka upozorava na potencijalno usporavanje gospodarskog rasta i rast inflacije u eurozoni zbog dugotrajnog rata na Bliskom istoku.

Političke podjele unutar EU dodatno otežavaju zajednički odgovor; dok neke zemlje pozivaju na dijalog i smirenje, druge poput Španjolske oštro osuđuju američko-izraelske napade, što pokazuje različite pristupe unutar bloka prema krizi.