Dugotrajni ratovi SAD-a nakon 2001. godine: troškovi, smrt i napadi na deset zemalja

Američke vojne intervencije i globalni utjecaj

Iako je predsjednik Donald Trump obećao okončati skupe ratove, njegova administracija je zajedno s Izraelom pokrenula veliki vojni napad na Iran, usmjeren prema tamošnjem vodstvu i infrastrukturi za nuklearno i raketno naoružanje.

Sjedinjene Države nastavljaju praksu oslanjanja na vojnu silu za postizanje strateških ciljeva, što karakterizira njihovu vanjsku politiku više od dva desetljeća.

Nakon napada 11. rujna 2001. na New York i Washington, SAD su vodile tri velika rata i bombardirale najmanje 10 država, koristeći različite oblike operacija – od napada dronovima do invazija.

Od 2001. zemljama izravno napadnutima ili bombardiranima od strane SAD-a ubrajaju se Afganistan, Irak, Jemen, Pakistan, Somalija, Libija, Sirija, Venezuela, Nigerija i Iran, što ilustrira širok domet američkih vojnih intervencija.

Ove statistike ne obuhvaćaju sve vojne operacije, osobito tajne misije ili posebne operacije, koje često ostaju nepoznate javnosti.

Cijena dugotrajnih ratova i posljedice

Nakon terorističkih napada, tadašnji predsjednik George W. Bush proglasio je „rat protiv terorizma“, lansirajući globalnu vojnu kampanju koja je radikalno preoblikovala američku vanjsku politiku i uzrokovala ratove, invazije i zračne napade diljem svijeta.

Prema Sveučilištu Brown, ratovi pod američkim vodstvom od 2001. rezultirali su smrću oko 940.000 ljudi u Afganistanu, Pakistanu, Iraku, Siriji, Jemenu i drugim područjima zahvaćenima sukobima.

Ovaj broj ne uključuje posredne žrtve, kao što su smrtni slučajevi uzrokovani glađu, nedostupnošću zdravstvene skrbi ili bolestima povezanim s ratom.

Ukupni američki vojni troškovi premašuju 5,8 bilijuna dolara, uključujući izdatke Ministarstva obrane, unutarnje sigurnosti, veteranske skrbi te kamate na posuđena sredstva za financiranje ratova.

Pored toga, za medicinsku skrb veterana očekuje se izdvajanje dodatnih 2,2 bilijuna dolara u idućih 30 godina, što bi ukupnu cijenu ratova od 2001. podiglo na oko 8 bilijuna dolara.

Afganistanski rat i njegova nasljeđa

Afganistan je bio prvi cilj američke vojne ofenzive kao odgovor na 9/11 s ciljem neutralizacije al-Qaede i svrgavanja Talibana s vlasti.

Operacija „Enduring Freedom“ službeno je započela 7. listopada 2001., a Talibanovo vodstvo je uklonjeno već tijekom prvih tjedana invazije.

Unatoč prvotnom uspjehu, uslijedila je dugotrajna pobuna i otpor protiv međunarodnih snaga, čime je sukob prerastao u najdulji rat u povijesti SAD-a, koji je završio 2021. povlačenjem američkih trupa, nakon čega su Talibani ponovno preuzeli kontrolu nad državom.

Procjenjuje se da