
Iranski napadi i odgovor država Perzijskog zaljeva
Satima nakon što su Izrael i Sjedinjene Američke Države napale Iran, Teheran je izveo uzvratne udare na izraelske mete i američku vojnu infrastrukturu u nekoliko zemalja Perzijskog zaljeva, uključujući Bahrein, Saudijsku Arabiju, Saudijsku Arabiju, Katar, Irak te Ujedinjene Arapske Emirate (UAE).
Osim što su ciljevi prvotno bili vojni objekti, iranski napadi ubrzo su uključili napade na civilne infrastrukture poput hotela, zračnih luka i energetskih postrojenja, čime je povećan rizik za širu regiju.
Napadi su rezultirali ozbiljnim štetama na američkim vojnim bazama poput sjedišta 5. flote mornarice SAD-a u Manami, zračnoj bazi Ali al-Salem u Kuvajtu i bazi Al Udeid u Kataru, ali brojne rakete i dronovi su presretnuti zahvaljujući protuzračnoj obrani zaljevskih država.
Samo je Bahrein uništio 73 rakete i 91 dron, dok je UAE neutralizirao 172 od 186 projektila te 755 od 812 dronova, a Katar je presreo desetke projektila i dronova te oborio iranske borbene zrakoplove SU-24.
Ciljevi napada: ambasade, energetski sektor, aerodromi i civilne zgrade
Nekoliko veleposlanstava SAD-a, uključujući one u Rijadu i Kuvajtu napadnuta su iranskim dronovima, što je izazvalo manju materijalnu štetu i dovelo do privremene obustave rada ambasade u Kuvajtu.
Nakon oštećenja na infrastrukturi, poput požara na postrojenju Ras Tanura kojeg vodi Saudi Aramco i obustave proizvodnje LNG-a u QatarEnergyju, primjetna je ozbiljna prijetnja opskrbi energentima – ključnim za globalno gospodarstvo, iako je Iran negirao izravne napade na energetska postrojenja.
Zračne luke u Abu Dhabiju, Dubaju i Erbilu pogođene su ili su pokušaji napada spriječeni, uz više mrtvih i ozlijeđenih, dok je zatvaranje zračnog prostora izazvalo kaos i tisuće putnika ostavilo blokiranima diljem regije.
Napadi na hotele i stambene zgrade, poput onih u Manami i poznatim četvrtima Dubaja, rezultat su iranske strategije ciljanih udara prema lokacijama za koje se smatra da skrivaju američke vojnike, a zabilježena je značajna materijalna šteta.
Iako Iran tvrdi da ne cilja izravno “braću i susjede”, već američke mete, napadi na civilne objekte i infrastrukturu dovode u opasnost živote stanovnika i signaliziraju da sukob lako može prerasti u širu humanitarnu i gospodarsku krizu za cijelu regiju.
Motivi i posljedice oružanih udara na Zaljev
Broj komentara (3)
Kad se jednom pusti duh rata iz boce na Bliskom istoku, nema tu mira ni sigurnosti, a jadni obični ljudi opet najviše popiju.
Nema tu mira dok se Iran ne zaustavi, a naši saveznici s pravom jačaju obranu i štite svoje ljude i resurse.
Kad se ovako tuku po civilima i infrastrukturi, samo običan čovjek najviše ispašta, dok političari i ratni profiteri trljaju ruke.
Ostavi komentar